Oporavak ukupne industrijske proizvodnje koja je u Hrvatskoj u listopadu na godišnjoj razini zabilježila plus od 2,8 posto, osigurao nam je mjesto u vrhu zemalja europske unije u kojima je taj segment gospodarstva pandemiji unatoč zabilježio rast.

Ispred Hrvatske su na prvom mjestu Belgija s rastom od 5,8 posto te drugoplasirana Poljska u kojoj je proizvodnja poboljšana za 3,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

S druge strane, neslavan rekord u padu industrijske proizvodnje imale su Irska u kojoj je ona pala čak 15,5 posto, danska s minusom od 9,2 posto, te Francuska koja je u listopadu imala 4,3 posto slabiji rezultat nego u istom mjesecu 2019. godine.

Ukupno gledano, na razini Europske unije industrijska proizvodnja u listopadu je na godišnjoj razini pala 3,1 posto, nakon revidiranog 5,5-postotnog pada u mjesecu ranije. U eurozoni je pala 3,8 posto, nakon revidiranog pada od 6,3 posto u rujnu.

Najviše je u oba europska područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 7,1 posto u Uniji te za 8,2 posto u euro-zoni. U EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 1,9 posto u listopadu u usporedbi s rujnom kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,3 posto.

U eurozoni je proizvodnja u listopadu rasla 2,1 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima porasla 0,1 posto. Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,6 posto u EU-u te za 2,6 posto u eurozoni.

S druge strane, u Uniji e najveći pad imala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,4 posto, dok je u eurozoni bila nepromijenjena.