Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) u 2021. godini nastavio je provedbu projekta ‘Program radnog treninga za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima u okviru zaštitnih radionica i integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj’.

“S realizacijom projekta krenuli smo u 2019. godini, u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama. On uključuje razvoj i provedbu prilagođenog programa osposobljavanja za osobe s invaliditetom koje su zapošljive u zaštitnim radnim uvjetima, na zaštitnom radnom mjestu”, poručuju iz ZOSI-ja.

Najranjivija skupina u društvu

Zaštitno zapošljavanje priprema osobu za zapošljavanje na otvorenom tržištu i pruža joj podršku pri zapošljavanju, stoga je pokazatelj uspješnosti, ujedno i krajnji cilj projekta promicanje rada osposobljene osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Tijekom prve godine provedbe, u projekt je uključeno 49 korisnika, u ukupno deset zaštitnih i integrativnih radionica na području Hrvatske: Hedona d.o.o., Hrast-Export-Puklavec d.o.o., Labtex d.o.o., Lada d.o.o. za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Srednja strukovna škola Varaždin, URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Suvenir Arbor, Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES, Zaštitna radionica Tekop Nova Pula i Znak tišine d.o.o.

“Projektom nastojimo povećati zapošljivost i olakšati ulazak osoba s invaliditetom na tržište rada, temeljem procjene radnih procesa i operacija koje osoba može raditi i pritom biti uspješna. Aktivnosti projekta pružaju korisnicima preduvjete da održe ili povećaju individualnu radnu i kognitivnu sposobnost, motoričke i socijalne vještine, ali i praktične životne navike uz stručnu podršku, prilagođenu individualnim potrebama pojedinog korisnika”, ističu iz ZOSI-ja.

Zajednička karakteristika svih korisnika je težina invaliditeta ili zdravstvenog stanja koje smanjuje mogućnost zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, zbog kojeg ne mogu biti aktivni pod općim uvjetima otvorenog tržišta rada. Stoga su jedna su od najosjetljivijih i najranjivijih skupina u društvu, osobito u odnosu na pristup tržištu rada.

Iz tog su razloga, uvjeti rada i radni postupci na zaštitnom radnom mjestu u okviru zaštitnih i integrativnih radionica prilagođeni za korisnike koji imaju teškoće s radnom izdržljivošću, osciliraju u radnom funkcioniranju i/ili im je potreban veći opseg stručne podrške uz svakodnevno trajno praćenje u radu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Sudjelovanjem u projektu korisnicima se pruža mogućnost dvogodišnjeg osposobljavanja za obavljanje posla na određenom zaštitnom radnom mjestu, koje se procijeni i odabere kao najprimjerenije i tako ih se priprema za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada ili u posebnim uvjetima zapošljavanja.

Osim toga, sudjelovanjem u projektu usvajaju nova znanja i vještine te radne i socijalne kompetencije koje su bitne za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada. Aktivnosti se odvijaju u sigurnoj i poticajnoj radnoj okolini,uzimajući u obzir njihove individualne potrebe i sposobnosti) što povećava šanse za aktivno sudjelovanje i pozitivne ishode”, kažu u ZOSI-ju.

Odlični rezultati

Osposobljavaju za rad u prosjeku se provodi na tri različita zaštitna radna mjesta, u različitim radnim / proizvodnim jedinicama: konfekcija, tisak, proizvodnja čokolade, metal i keramika, drvna industrija, prehrana te na administrativnim i općim poslovima – nabava, statistike, rad na porti, poslovi čišćenja i održavanja.

“Praćenjem korisnika tijekom godine dana u projektu, utvrdili smo kako je 62 posto korisnika usvojilo poslove određenih zaštitnih radnih mjesta, prihvatljive kvalitete i kvantitete rada, uz lakše ili umjerene smetnje u stabilnosti radnog funkcioniranja i prilagodbe na rad. Gotovo polovica korisnika je za vrijeme osposobljavanja postigla značajan napredak u radnom funkcioniranju (46 posto).

Od početka provedbe projekta zaposleno je ukupno troje korisnika, prije isteka dvogodišnjeg razdoblja osposobljavanja.

Pritom je važno podsjetiti, kako se radi o izuzetno osjetljivoj skupini korisnika, u odnosu na vrstu i stupanj oštećenja, dugotrajnu nezaposlenost, izgubljena ili zastarjela znanja i vještine, smanjenju radnu izdržljivost te minimalne socijalne kontakte, zbog čega su prvi rezultati, odnosno učinci provedbe projekta za ciljanu skupinu korisnika izuzetno važni, kao i za daljnje širenje i održivost ovakvih aktivnosti”, zaključuju u ZOSI-ju.