“Nekako smo htjeli zaštiti tradicionalnu izvornu gradnju da stambene građevine mogu imati maksimalno 30 posto tlocrta zgrade ravno kao neke mansarde i terase”, naglasio je Dean Močinić, načelnik Općine Pićan.

Ravni krovovi i dalje su dopušteni na turističko-ugostiteljskim objektima i poslovnim zgradama. ” Recimo, jedan automehaničar ili jedna stolarija mogu imati ravni krov”, rekao je.

Čekaju ih kazne

Izbjegavali veći porez: Novom tehnologijom pronašli im na tisuće neprijavljenih bazena

Slijedili su primjer iz Općine Barban. Uvjeti tradicijske gradnje ondje su na snazi od 2002. “Te mjere arhitektonskog plana koje se nalaze unutar našeg prostornog plana određuju i boje fasade, određuju smjerove sljemena krovova kao što sam rekao malo ranije, i nužnost korištenja tradicionalnih materijala od kamena, crjepova, sve ono što čini naš prostor onakvim kakav jest”, istaknuo je Dalibor Paus, načelnik Općine Barban.

Struka smatra da treba ići korak dalje – voditi računa i o rasporedu gradnje, odnosno broju građevina u prostoru.

“Sada imamo primjer malih općina u Istri i Dalmaciji koje su zapravo manje od naselja kompleksa apartmanskih kuća i kuća za odmor”, govori Breda Bizjak, predsjednica društva arhitekata Istre.

Zaštita tradicijske gradnje korak je pri očuvanju identiteta mjesta. Identiteta koji nam polako nestaje u preizgrađenosti, ne samo urbanih već i ruralnih prostora u Istri.