S prvim danom srpnja 2020. počinje puna sloboda kretanja, rada i kapitala za hrvatske državljane u EU pa tako i u Austriji. Ta će promjena imati velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i odljev radnika, a posebno u županijama na sjeveru Hrvatske.

Kako bi raspravili o utjecaju otvaranja austrijskog tržišta, početkom ove godine u Oberhausenu su se okupili predstavnici poslovnog sustava Ingra-DET, te tvrtki Radnik Križevci i Đuro Đaković Montaža Slavonski Brod.

Na tom je skupu procijenjeno da će puna sloboda kretanja izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, ali i odljev između 20 i 40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija.

Rečeno je da se time ugrožava djelatnost njemačkih tvrtki, kao i hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj i Njemačkoj. Tom je prilikom zatražena puna primjena Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i provođenje informativne akcije prema hrvatskim radnicima i tvrtkama radi upoznavanja s propisima poslovanja u Austriji.

Također je najavljeno otvaranje gospodarskog interesnog udruženja sa sjedištem u Austriji, radi zaštite interesa hrvatskih tvrtki. A Vlada RH, županije i općine na sjeveru Hrvatske pozvane su na dodatne investicije u tehnologiju i poticaje za zapošljavanje, kako bi se prosječna plaća digla na razinu između 1000 i 1500 eura, čime bi se zaustavilo iseljavanje.

Odnosi daleko od jednostavnih

Na temu liberalizacije austrijskog tržišta rada u petak je u Ludbregu održan još jedan sastanak, na kojem je ponovno sudjelovao i Zoran Andročec, direktor Gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-DET. Andročec već dulje vrijeme koristi svaku priliku da upozori na izazove 1. srpnja za hrvatsko gospodarstvo.

“Konačnom otvaranju Austrije za slobodno zapošljavanje hrvatskih državljana i rad hrvatskih tvrtki prethodi snažna kontrakcija tamošnjega tržišta rada, s valom otpuštanja i mjerama za potporu poslodavcima, a koja prethodi jesenskom i zimskom dodatnom valu zatvaranja poduzeća, stečajeva i dodatnom otpuštanju.

Naravno, naši odnosi sa Saveznom Republikom Austrijom su tradicionalni i vrlo prijateljski, ali daleko su od jednostavnih.

Austrijanci su najvažniji investitori u ključne sektore Republike Hrvatske, ponajprije bankarstvo, dugoročni su nam partneri u industriji, a ogromni kapital raznovrsnog i ne-EU podrijetla koji se plasira kroz Austriju dostupan je i za daljnje investicije. Karte su postavljene, Hrvatska ima slabiju ruku, a treba igrati pametno”, upozorava Zoran Andročec.

Problem visoka cijena rada

“Problem Austrije je visoka cijena rada, a manja kalkulativna satnica za poduzeća, te drugačiji postavljeni zakonski okviri za izvođenje investicijskih radova. Tamo podizvođač mora izvesti rad sasvim u svojoj režiji, sredstvima i alatima, za razliku od situacije u Njemačkoj.

U suprotnom, mogao bi biti pod sumnjom zbog ilegalnog prepuštanja radne snage. Kontrole su žestoke i trebat će uspostaviti direktne odnose naših ministarstava rada i financija radi koordinacije i praćenja državljana i tvrtki”, napominje čelnik Ingra-DET-a.

Prema austrijskom izvješću o integraciji stranaca za 2019. godinu, udio migranata u toj je zemlji od 2013. porastao za četvrtinu i sad ih ima nešto više od dva milijuna, a od čega čak 40 posto živi u Beču. Nezaposlenost među strancima u Austriji iznosi 11,3 posto, a zbog epidemije koronavirusa iz Austrije se u Hrvatsku, BiH i Srbiju vratilo na desetine tisuća radnika.