Iz godine u godinu odaziv na cijepljenje djevojčica završnih razreda osnovne škole protiv humanog papilloma virusa (HPV) sve je slabiji, pa je tako u Zagrebu od 2008. godine do danas cijepljena svega 2.441 djevojčica.

Iako liječnici školske medicine roditelje na predavanjima detaljno informiraju o HPV-u i mogućnostima cijepljenja, interes roditelja sve je manji – najveći odaziv zabilježen je na početku, u školskoj godini 2009/2010. kada se cijepilo 18 posto djevojčica sedmih razreda zagrebačkih osnovnih škola, dok se prošle školske godine odazvalo svega njih 8 posto.

Cilj cijepljenja je zaštititi ih od mogućeg kontakta s virusom HPV-a prije nego što započnu spolni život, te tako spriječiti genitalne infekcije koje u zreloj dobi mogu dovesti do razvoja raka vrata maternice.

Cijepljenje važno u prevenciji

S obzirom da Hrvatska bilježi porast broja oboljelih od te zloćudne bolesti, od koje godišnje umre 300 žena, a sve više obolijevaju mlađe žene, cijepljenje je, uz redovite ginekološke preglede, jedan od važnih koraka u prevenciji jer smanjuje rizik od bolesti, ističu stručnjaci.

U Hrvatskoj je od 2008. u primjeni četverovalentno cjepivo protiv četiri tipa HPV-a – 6,11, 16 i 18, koji su najčešći uzročnici raka vrata maternice. Ono nije u obveznom programu cijepljenja, ali se preporučuje, pa su neke županije u Hrvatskoj, poput Primorsko-goranske ili Međimurske županije, odlučile financirati cjepivo za svoje adolescentice, no i tamo je prisutan slab odaziv.

U 26 osnovnih škola Primorsko-goranske županije tako je školske godine 2008/2009. cijepljeno 47 posto djevojčica sedmih razreda, da bi 2012/2013. taj postotak pao na 11 posto. U Međimurskoj županiji se 2008/2009. cijepilo 23 posto adolescentica, ali je prošle školske odaziv iznosio svega 12 posto.

Otpor zbog spolnog odgoja mladih

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Član Povjerenstva Ministarstva zdravlja za primarnu prevenciju raka vrata maternice Dubravko Lepušić smatra da otpor roditelja prema cijepljenju izaziva povezivanje HPV cijepiva sa spolnim odgojem mladih, pa drži da bi o cjepivu protiv HPV-a trebalo govoriti kao o cjepivu protiv raka.

"Kada roditelju govorite da se radi o cjepivu koje će kod spolnog odnosa spriječiti pojavu neke bolesti, kod njega izazivate prirodni otpor. Zašto ne govoriti kao o cjepivu koje sprečava rak vrata maternice jer se, primjerice, i hepatitis C prenosi spolnim putem, ali ga se nikada ne predstavlja na taj način", kaže Lepušić.

Otporu roditelja svakako doprinosi "anticjepilački lobi", koji se u Hrvatskoj pojavio sa zakašnjenjem od 10-15 godina u odnosu na svijet gdje praktički danas više ne postoji, kaže Lepušić.

Posljedice "anticjepilačkog" razmišljanja

"Kako je kod nas 'anticjepilačko' razmišljanje došlo sa zakašnjenjem, imamo prve njegove posljedice jer su se ponovno javile ospice (morbile), koje pedijatri već dugo nisu vidjeli. Nažalost, da bi se opametili, morat ćemo prvo platiti zdravljem određenog dijela populacije", smatra Lepušić.

Nada se da će cjepivo protiv HPV-a ući kao preporuka u Nacionalni program cijepljena, te da će Ministarstvo zdravlja pronaći financijske mogućnosti za pokriće troškova za cijelu populaciju, s obzirom da se cijena kreće oko 800 kuna.

Iz Ministarstva zdravlja poručuju, međutim, da sukladno stručnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo podržavaju cijepljenje protiv HPV infekcije u okviru neobaveznog cijepljenja.

Cijepljenje protiv HPV-a danas se provodi u 58 najrazvijenijih zemalja u kojima je to cjepivo uvršteno u nacionalne programe cijepljenja. Iako cijepljenje nije obvezno nego se tek preporučuje, u tim zemljama se za cijepljenje odlučuje veliki dio populacije.

Cijepe se i muški adolescenti

Štoviše, u tri su države – SAD-u, Australiji i Makedoniji, cijepljenjem obuhvaćeni i muški adolescenti, a od ove godine njihovo će cijepljenje uvesti i Slovenija.

Među zemljama regije cijepljenje se provodi u Makedoniji, gdje je odaziv nekad bio iznad 50 posto, da bi se 2013. spustio na 40 posto. U susjednoj Sloveniji odaziv na cijepljenje je 50 posto, a cijepe se djevojčice već u šestom razredu.

Na razini EU-a, najbolji odaziv na cijepljenje protiv HPV-a bilježi Porugal – oko 90 posto, a slijede Velika Britanija i Danska s oko 80 posto, dok je najmanji odaziv u Luxemburgu – oko 16 posto.

"U tim se zemljama više ne postavlja pitanje je li cijepljenje potrebno, nego kako ga financirati, dok se kod nas još uvijek postavlja pitanje je li to dobro za našu djecu", kaže Lepušić i naglašava da zemlje koje duže vremena cijepe svoju populaciju, poput SAD-a i Australije, bilježile pad HPV infekcija.

Rijetke nuspojave

U Hrvatskoj su registrirana tri cjepiva protiv HPV-a – Cervarix, Gardasil i Silgard, temeljem ocjene Europske agencije za lijekove. Prilikom cijepljenja djevojčice primaju tri doze u razdoblju šest mjeseci.

U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode dosad su primili deset prijava sumnji na nuspojave, a odnose se na reakcije na mjestu cijepljenja (3), preosjetljivost na neki od sastojaka cjepiva (2), glavobolju (2), gubitak svijesti (1), neuritis (1) i afektivni poremećaj (1).

Na tržištu se nedavno pojavilo i devetovalentno cjepivo protiv HPV-a, koje pokriva devet vrsta virusa HPV-a i, prema istraživanjima, moglo bi prevenirati preko 90 posto karcinoma.

piše: Tamara Marinković