Koliko je učinkovita regulativa za sprečavanje pranja novca bitna, pokazao je i nedavni primjer izvlačenja više od milijardu kuna iz Ine kada su, s nekoliko mjeseci zakašnjenja, institucije ipak shvatile da se radi o nelegalnim transferima koji se mjere u stotinama milijuna.

Upravo je i to povod da je Vlada ovoga tjedna u proceduru javnog savjetovanja pustila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji će pooštriti kriterije i smanjiti iznos obvezne prijave transakcije s postojećih 200.000 na 75.000 kuna, odnosno na 10.000 eura.

Kako ističe predlagač, uglavnom se radi o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te novim standardima i direktivama koje su donijeli Europski parlament i Europska komisija.

Provjera stvarnih vlasnika
“Sustav sprečavanja pranja novca u Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela prevencije – banke i drugi obveznici, Ured za sprječavanje pranja novca, Porezna uprava i Financijski inspektorat, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te Policija i Državno odvjetništvo”, pojašnjavaju u Vladi.

Donošenjem predloženih izmjena i dopuna propisat će se obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar te obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja.

Isto tako, dopunit će se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača te proširiti obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu.

Precizirat će se odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika kao i obveza razumijevanja svrhe i prirode poslovnog odnosa.

Planira se i izmijeniti definicija neizravnog vlasništva nad pravnom osobom na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U konačnici će se proširiti obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca te smanjit prag alarmiranja o gotovinskim transakcijama sa 200.000 kuna na 10.000 eura.

Prevelike obveze
I dok javnost uglavnom pozdravlja pooštravanje kontrole potencijalno sumnjivih transfera novca, u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) upozoravaju da je i važećim Zakonom u obveze uključen niz obrtničkih djelatnosti.

No, praksa je pokazala da su propisane obveze za obrtnike kao mikro gospodarske subjekte prevelike jer su takve prirode da ih obrtnici teško mogu samostalno ispuniti. A to znači da se poštivanjem obveza izazivaju dodatni troškovi usluga za izradu procjena rizika, dubinske analize i edukacije.

“Ovim Nacrtom predlažu se izmjene koje će izazvati dodatno opterećenje obrtnika u djelatnostima koji su Zakonom utvrđeni kao obveznici primjene propisanih mjera.

Konkretno, zastupnici u osiguranju, mjenjači, zlatari, filigrani i draguljari, posrednici u prometu nekretninama te računovođe spuštanjem propisanih pragova, prema ovom Nacrtu, morat će provoditi još više dubinskih analiza jer će za sve transakcije veće od 10.000 eura morati utvrđivati sve propisane podatke.

Time se na obrtnike prebacuje još veći opseg kontrole nego što je sada povećavajući time administrativno opterećenje i stvarajući povećane troškove zbog povećane potrebe uloženog rada i vremena, što uopće nije vrednovano prilikom predlaganja izmjena”, kažu u HOK-u kojem je na čelu predsjednik Dragutin Ranogajec.

Stoga obrtnici traže da se obrtnici izuzmu od obveze primjene mjera, odnosno da se vrstu i opseg mjera prilagodi stvarnim potrebama u njihovu poslovanju i mogućnostima.