Potrošnja u zdravstvu u protekloj se godini, samo na poziciji materijalnih rashoda, povećala za 2,25 posto odnosno sa 4,85 milijardi u 2011. na 4,96 milijardi kuna u 2012. godini. Vidljivo je to iz izvješća o poslovanju zdravstvenih ustanova u kojem se navodi da je potrošnja lijekova povećana za 2,04 posto, potrošnja krvi i krvnih pripravaka za 4,07 posto, živežnih namirnica za 2,16 posto, medicinskih plinova za 1,67 posto, energije za 12,7 posto, dok su rashodi za tekuće i investicijsko održavanje porasli za 6,3 posto.

Imajući u vidu te podatke ne možemo govoriti da je došlo do smanjenja državne potrošnje u zdravstvu, kao što to u svojim zaključcima navodi Briefing, već samo možemo konstatirati da je za 44 posto smanjena vrijednost natječaja koji su obuhvaćen postupcima javne nabave u odnosu na 2011. godinu. Razlog koji je, među ostalim, doveo do smanjenja ukupne vrijednosti nabave, smatraju poznavatelji sustava, leži u činjenici da su bolnice odustajale od samostalnog provođenja postupaka javne nabave u očekivanju najavljenih objedinjenih postupaka koje je trebalo organizirati Ministarstvo zdravlja. Naime, Ministarstvo je u svibnju prošle godine krenulo s velikim projektom objedinjene nabave vrijednim čak četiri milijarde kuna za period od dvije godine, a 46 natječaja trebalo je biti raspisano do kraja rujna 2012. No, raspisano je i provedeno svega 15 natječaja vrijednih ukupno 1,2 milijarde kuna, a u Ministarstvu ističu da je postignuta ušteda od 300 milijuna kuna. Ministarstvo je pak prije nekoliko dana, točnije 3. srpnja, poslalo zdravstvenim ustanovama izmjenu odluke o pokretanju postupaka javne nabave kojom se pokreće druga faza, ali s prolongiranim rokovima.

Razlog donošenja ove odluke vjerojatno leži u činjenici da je u međuvremenu pokrenuta sanacija državnih i županijskih bolnica te se čekalo da završe postupci imenovanja sanacijskih ravnatelja i vijeća. Drugim riječima, druga grupa natječaja svjetlo dana ugledat će tek krajem listopada ove godine. Jedan od važnih natječaja jest onaj za lijekove koji je trebao provesti KBC Zagreb, no on je raspisan tek u ponedjeljak, 15. srpnja, iako je povjerenstvo koje će ga provoditi izabrano još u kolovozu prošle godine. Sve ovo, kažu poznavatelji, govori u prilog činjenici da se ministar zdravlja Rajko Ostojić olako upustio u ovaj projekt, bez ozbiljne pripreme i bez dovoljno ljudi koji bi natječaje proveli. Još tada mu se ukazivalo na neprimjerenost rokova odnosno na nužnost kvalitetne pripreme, no to se izgleda i dalje zanemaruje pa postoji opravdana sumnja da se niti rokovi iz zadnje odluke Ministarstva neće poštivati.

Uvjeti za uspješan projekt

Na skupu Udruge poslodavaca u zdravstvu koji je krajem prošle godine održan u Opatiji bilo je govora i o objedinjenoj nabavi. Biljana Lerman, tadašnja zamjenica predstojnika Državnog ureda za središnju nabavu, naglasila je da objedinjenu nabavu treba voditi ili Ministarstvo ili Agencija pa nije jasno zašto ministar Ostojić (osim ako nije u pitanju izbjegavanje odgovornosti) prepušta zdravstvenim ustanovama da provode postupke za druge ustanove. Lerman je također upozorila da europska praksa predviđa postojanje kataloga proizvoda, a da je jedan od motiva objedinjene nabava standardizacija roba, što u zdravstvu i dalje nije slučaj. Isto tako, upozorila je da sastavni dio projekta mora biti i SWOT analiza koju u slučaju objedinjene javne nabave u zdravstvu nismo imali prilike vidjeti ni čuti.