Uspjeh pregovora Hrvatske i Europske unije više će ovisiti o primjeni i provedbi nego o pukom prihvaćanju EU zahtjeva te bi Hrvatska formulu “uđimo što brže” trebala promijeniti u “uđimo što bolje”, kazala je jučer dr. Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, predstavljajući četvrti svezak knjige “Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji” naslovljen “Izazovi sudjelovanja”. Dva su temeljna preduvjeta o kojima će, kako je napomenula dr. Ott, ovisiti uspjeh projekta pridruživanja EU koji vodi hrvatska politička elita. Prvi je da politička klasa potakne intenzivnije sudjelovanje građana u ovom procesu, a drugi je da istodobno pošalje vrlo jasnu poruku da su reforme i transformacija društva, koje pridruživanje zahtijeva, sami po sebi korisni za zemlju bez obzira hoće li oni biti “okrunjeni” članstvom u Europskoj uniji.

Korist i bez ulaska
Budući da istraživanja javnoga mnijenja pokazuju visoko i stabilno nepovjerenje građana Hrvatske prema EU, zaista postoji mogućnost da ishod referenduma o pridruživanja bude negativan. No prema mišljenju Katarine Ott, to za stanovnike Hrvatske ne bi bila tragedija zato što bi od reformi, koje je u pridruživanju trebalo provesti, mogli imati koristi i bez ulaska u EU. No negativan referendumski odgovor građana na europsko članstvo bio bi poguban za političku elitu koja je svoj kompletan “ulog” stavila na jednu (europsku) kartu, upozorila je dr. Ott. Najbolnija hrvatska točka te najveća prepreka pridruživanju je i dalje javna uprava, smatra ravnateljica Instituta za javne financije i urednica edicije “Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji”. Stoga je reforma javne uprave nužna, i to unatoč otporu zaposlenih u njoj, koji su, kako je napomenula Ott, još uvijek privilegirani u odnosu prema zaposlenicima u privatnom sektoru.

Sposobnost institucija
Za hrvatsku (ne samo) euro budućnost odlučujuća će biti sposobnost institucija, a ne količina raspoloživih financijskih sredstava. Nužno je ubrzati privatizaciju i restrukturiranje državnih i javnih poduzeća, poboljšati obrazovanje te depolitizirati procese reformi. Političari trebaju biti odlučni i hrabri, trebaju preuzeti rizik gubitka vlasti na slijedećim izborima, istaknula je dr. Ott. U najnovijem, jučer predstavljenom svesku “Pridruživanje Hrvatske EU” autori odgovaraju na pitanje o mjestu Hrvatske u Europi, uspoređujući podatke, politike i institucije u Hrvatskoj s onima u članicama EU, kandidatkinjama te zemljama zapadnog Balkana. Velika pozornost posvećena je i pitanju regionalne suradnje i budućoj ulozi Hrvatske kao posrednika u transferu znanja i umijeća u druge zemlje jugoistočne Europe te zadaći prevladavanja socijalne isključenosti.

Euroskeptici ‘dolaze’ iz svih društvenih skupina

Različiti su motivi za euroskepticizam kod građana Hrvatske, pa tako “naši” euroskeptici pripadaju raznim društvenim skupinama i raspoređeni su na različitim društvenim položajima. Isključivi nacionalizam ipak je jedan od važnijih izvora popularnog euroskepticizma, napominje dr. Aleksandar Štulhofer, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dok su utilitarni razlozi marginalni u formiranju odnosa građana Hrvatske prema Europskoj uniji. Dio hrvatskog euroskepticizma proizlazi iz tzv. situacijskih utjecaja, koji su nerijetko izazvani političkom (zlo)uporabom ideje europske integracije u stranačkim borbama, koja na važnosti i utjecaju dobiva i kroz medijske prezentacije. Nedostatak povjerenja građana u EU djelomice odražava nepovjerenje u nacionalne institucije.