Nije fake news: Iako nam BDP pada i sve je više nezaposlenih, plaće i dalje rastu, a ovo su razlozi

Autor: Ana Blašković , 27. siječanj 2021. u 06:30
Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Dio razloga leži u borbi protiv pandemije jer su rasle i plaće u zdravstvu i socijali, ali i u IT-ju i prerađivačkoj industriji.

S rekordnim padom BDP-a, koji bi se trebao zaustaviti tik ispod dvoznamenkastog, tisućama nezaposlenih i tvrtkama u problemima, gotovo kao ‘fake news’ zvuči vijest da plaće u Hrvatskoj bez obzira na sve – rastu.

Još se osjeća trend iz 2019.

Državni statističari crno na bijelo otkrivaju: prosječna neto plaća u studenom pršle godine iznosila je 6863 kune, 107 kuna više nego listopadu (+1,6%), odnosno 213 kuna (3,2%) više nego prije godinu dana, čime je nastavljen trend započet još 2016.

No, u koroni bez posla ostajali su ponajviše mlađi, kao i manje obrazovani radnici s nižim primanjima pa slika nije realna, upozorava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Osim neto iznosa porastao je i bruto. U studenom je prosječna bruto plaća iznosila 9386 kuna, gotovo 200-njak kuna od listopadske (+2,1%), dok je na godišnjoj razini bila veća 275 kuna (+3%).

Bejaković

U koroni su bez posla ostajali ponajviše mlađi, do 30 godina, kao i manje obrazovani radnici s nižim primanjima pa slika o rastu primanja ipak nije realna.

Uzme li se u obzir inflacija koja je u studenom zabilježila pad od 0,2 posto, realna godišnja promjena neto plaća iznosila je 3,4, a kod bruto plaća 3,2 posto, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Dio rasta može se pripisati dobrim trendovima iz 2019. prije pojave koronavirusa, kada je BDP uživao svoju petu godinu ‘u plusu’, a iseljavanje prisililo poslodavce da aktivno zadržavaju radnike, mameći i ih i većim plaćama.

Ni udar koronavirusa nije bitno zaljuljao sliku koju iscrtava statistika: od siječnja do studenog 2020. neto plaća porasla je 2,5 posto (realna 2,3%) na 6741 kunu, a bruto plaća 2,4 (2,2% realno) na 9200 kuna.

Dio razloga leži upravo u borbi protiv epidemije jer je u studenom rast plaća zdravstvenih djelatnika i socijalne skrbi iznosio 8,3 posto.

Rasle su i u prerađivačkoj industriji (5,7%) te IT-ju 5,6%. Najlošije su prošli zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu kojima su primanja pala 6,8 posto čime je nastavljeno klizanje devet mjeseci zaredom zbog Covida 19 koji je najviše šteta donio uslužnom sektoru.

Najveća neto plaća isplaćena je u naftnom biznisu, 10.964 kune, a najmanja u zaštitarskom, 4368 kuna. Mjere države za očuvanje radnih mjesta dosad su zaštitile glavninu domaće radne snage, no epidemija je ugasila tisuće radnih mjesta.

Samo prema onom što bilježi službena statistika, u listopadu je nezaposlenih bilo 32,5 tisuće više nego u istom mjesecu lani, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla 9,1 posto.

Odnos s produktivnošću

Na pitanje je li paradoksalan rast plaća zadnjih godinu dana Predrag Bejaković podsjeća na stari problem plaća i produktivnosti.

“Ljudi ne vole o tome slušati, no naše plaće su visoke s obzirom na produktivnost. Primjerice, plaće u Hrvatskoj su 20 posto niže od slovenskih, a produktivnost je i do 40 posto manja, Hrvatska je skupa kao društvo”, kaže. Govoreći o posljedicama Covida-19 Bejaković ističe da kod nas nije došlo do značajnijeg pada nezaposlenosti, povećanje broja nezaposlenih procjenjuje na 50-ak tisuća na razini 2020. godine.

10.964

kune najveća prosječna neto plaća, a isplaćena je u naftnom biznisu. Najmanjih 4368 je kod zaštitara

“Među onima koji su ostali bez posla najvećim dijelom su mlađe osobe do 30 godina čija je plaća do 30% niža od prosjeka i oni nižeg stupnja obrazovanja koji su u prosjeku također manje plaćeni. Slijedom toga se čini da je prosječna plaća porasla”, kaže.

“Kad se situacija s virusom smiri, krene oporavak gospodarstva i rast zaposlenosti, ne očekujem bombastičan rast plaća.

Opet će se prvi zapošljavati mlađi radnici koji zarađuju u prosjeku manje”, smatra Bejaković. Uz mjere za očuvanje radnih mjesta, država će gospodarstvo pokušavati održati iznad vode snižavanjem poreza na dohodak u nadi će minimizirati pad osobne potrošnje.

Od 1. siječnja smanjene su stope poreza na dohodak s 36% na 30% i s 24% na 20%. S prvim danom ove godine povećana je osnovica za izračun plaća u javnom sektoru za oko 250 kuna, s 5809,79 kuna na 6944,51 kunu, dok je uredbom o visini minimalne neto plaće ona povećana za 150 kuna na 3400 kuna, no pitanje je koliko dugo ekonomija može odolijevati nezaustavljivoj eroziji.

Komentari (1)
Pogledajte sve

“S prvim danom ove godine povećana je osnovica za izračun plaća u javnom sektoru za oko 250 kuna, s 5809,79 kuna na 6944,51 kunu”

A pročitate vi tekstove prije objave?

New Report

Close