Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Ni slovenski investitori nisu zadovoljni poslovanjem u RH

Autor: Suzana Varošanec
09. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Slovensko negativno izvješće o poslovanju u Hrvatskoj treće je u nizu, nakon austrijskog i njemačkog

Ljubljanski arhitekt Andrej Kržišnik, inače bivši vlasnik slovenske tvrtke AK Inženjering iz Novigrada koju je Ministarstvo financija zbog poreznog duga 2004. poslalo u stečaj, jedan je od više slovenskih investitora koji su, kako tvrde, poslujući u Hrvatskoj prošli tešku halvariju za što krive hrvatske državne institucije i pravosuđe, ali je rijedak po tome što je spreman reći, kaže i dokazati, “da su sve hrvatske državne institucije svojim nereagiranjem dale pokriće nezakonitom ponašanju Ministarstva za javne radove.”

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Strah od javne kritike
Na tu nam činjenicu – strah od javne kritike koji je prisutan kod slovenskih investitora, ukazuju i u slovenskom Veleposlanstvu u Zagrebu. Kako doznajemo, slučaj Kržišnika podignut je na razinu međudržavnih razgovora između slovenskog i hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, a postoji i šansa za mirno rješenje spora o čemu odlučuju u DORH-u. Razlog uplitanja visoke politike u taj slučaj nalazi se u problematičnom hrvatskom pravosuđu koje na razne načine oteže rješavanje tog slučaja, a s detaljima su upoznati i u Europskoj komisiji, kaže Kržišnik. Slučaj sustavnog i koordiniranog blokiranja poslovanja i bankrota Kržišnikove tvrtke, osim njega, navode kao primjer prepreka i loše poslovne klime i u Veleposlanstvu Slovenije te kažu da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u četvrtak u Zagrebu. Slovenski veleposlanik Orožen Adamič zajedno će s ekonomskom savjetnicom Veleposlanstva Ljiljanom Figar-Kužnar predstaviti rezultate o temi poslovne klime i brojnih prepreka s kojima se susreću slovenski investitori u Hrvatskoj. Kako doznajemo, slijedi jednako negativno intonirano izvješće slovenskih investitora, a dolazi kao treće u nizu recentnih negativnih izvješća o sve lošijoj poslovnoj klimi u Hrvatskoj o kojoj već svjedoče sve razočaraniji austrijski i njemački investitori. Kako za Poslovni dnevnik kaže Figar Kužnar, problemi slovenskih ulagača u poslovanju u Hrvatskoj tiču se potpuno istih pitanja koja muče i austrijske i njemačke tvrtke, a manjku učinkovite i jednakopravne zaštite ulaganja, korupcije, spore i loše javne administracije opći je nazivnik manjak reformi koje su u investicijskoj zajednici, čini se, već očekivali od Hrvatske kao nove skorašnje članice EU. Kržišnik kaže za Poslovni dnevnik da je pretrpio direktnu i indirektnu štetu u iznosu većem od 12 milijuna eura jer je prodao 64 stana iz četiri stambena bloka koja je sredinom 90-ih gradio u Puli, a da ih kupac, tadašnje Ministarstvo javnih radova, nikad nije u cijelosti platilo iako je tamo uselilo branitelje. Prema njegovim riječima, zbog toga što Ministarstvo nije u dogovorenom roku ispunilo ugovornu obvezu iz cesije, Istarska kreditna banka Umag blokirala je u ožujku 1999. transakcijski račun AK Inženjeringa, a nakon toga isti je račun blokirala Porezna uprava Ministarstva financija RH zbog neplaćenog PDV-a koji je, kaže, bio krivo obračunat i nije se trebao platiti. U lancu koji slijedi u vremenu poznatom kao hipernelikvidnost zbog nepodmirenih obveza prema podizvođačima došlo je i s njihove strane do blokade, a do svega toga ne bi došlo, tvrdi on, da je Ministarstvo ispunilo ugovorene obveze.

Ljubljanski arhitekt Andrej Kržišnik, inače bivši vlasnik slovenske tvrtke AK Inženjering iz Novigrada koju je Ministarstvo financija zbog poreznog duga 2004. poslalo u stečaj, jedan je od više slovenskih investitora koji su, kako tvrde, poslujući u Hrvatskoj prošli tešku halvariju za što krive hrvatske državne institucije i pravosuđe, ali je rijedak po tome što je spreman reći, kaže i dokazati, “da su sve hrvatske državne institucije svojim nereagiranjem dale pokriće nezakonitom ponašanju Ministarstva za javne radove.”

Strah od javne kritike
Na tu nam činjenicu – strah od javne kritike koji je prisutan kod slovenskih investitora, ukazuju i u slovenskom Veleposlanstvu u Zagrebu. Kako doznajemo, slučaj Kržišnika podignut je na razinu međudržavnih razgovora između slovenskog i hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, a postoji i šansa za mirno rješenje spora o čemu odlučuju u DORH-u. Razlog uplitanja visoke politike u taj slučaj nalazi se u problematičnom hrvatskom pravosuđu koje na razne načine oteže rješavanje tog slučaja, a s detaljima su upoznati i u Europskoj komisiji, kaže Kržišnik. Slučaj sustavnog i koordiniranog blokiranja poslovanja i bankrota Kržišnikove tvrtke, osim njega, navode kao primjer prepreka i loše poslovne klime i u Veleposlanstvu Slovenije te kažu da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u četvrtak u Zagrebu. Slovenski veleposlanik Orožen Adamič zajedno će s ekonomskom savjetnicom Veleposlanstva Ljiljanom Figar-Kužnar predstaviti rezultate o temi poslovne klime i brojnih prepreka s kojima se susreću slovenski investitori u Hrvatskoj. Kako doznajemo, slijedi jednako negativno intonirano izvješće slovenskih investitora, a dolazi kao treće u nizu recentnih negativnih izvješća o sve lošijoj poslovnoj klimi u Hrvatskoj o kojoj već svjedoče sve razočaraniji austrijski i njemački investitori. Kako za Poslovni dnevnik kaže Figar Kužnar, problemi slovenskih ulagača u poslovanju u Hrvatskoj tiču se potpuno istih pitanja koja muče i austrijske i njemačke tvrtke, a manjku učinkovite i jednakopravne zaštite ulaganja, korupcije, spore i loše javne administracije opći je nazivnik manjak reformi koje su u investicijskoj zajednici, čini se, već očekivali od Hrvatske kao nove skorašnje članice EU. Kržišnik kaže za Poslovni dnevnik da je pretrpio direktnu i indirektnu štetu u iznosu većem od 12 milijuna eura jer je prodao 64 stana iz četiri stambena bloka koja je sredinom 90-ih gradio u Puli, a da ih kupac, tadašnje Ministarstvo javnih radova, nikad nije u cijelosti platilo iako je tamo uselilo branitelje. Prema njegovim riječima, zbog toga što Ministarstvo nije u dogovorenom roku ispunilo ugovornu obvezu iz cesije, Istarska kreditna banka Umag blokirala je u ožujku 1999. transakcijski račun AK Inženjeringa, a nakon toga isti je račun blokirala Porezna uprava Ministarstva financija RH zbog neplaćenog PDV-a koji je, kaže, bio krivo obračunat i nije se trebao platiti. U lancu koji slijedi u vremenu poznatom kao hipernelikvidnost zbog nepodmirenih obveza prema podizvođačima došlo je i s njihove strane do blokade, a do svega toga ne bi došlo, tvrdi on, da je Ministarstvo ispunilo ugovorene obveze.

Spor doveo do bankrota
“Spor je doveo do bankrota i uništio mi zdravlje i život, ali se nadam funkcioniranju pravne države i pravdi koju ću dobiti. Do spora je došlo 1998. kad Ministarstvo za javne radove nije ispunilo svoju obvezu u vidu plaćanja potvrđene situacije, nego je predložilo da moja tvrtka podigne kredit na osnovi potpisanog tripartitnog ugovora kojim se Ministarstvo obvezalo vratiti kredit u definiranom roku. Kako tu obvezu Ministarstvo nije izvršilo u roku, došlo je do blokade žiroračuna tvrtke AK d.o.o. od banke i izvođača radova, i tada je sve krenulo nizbrdo. Prevarilo me Ministarstvo jer nikad ne bih izdao tabularnu ispravu da nije bilo potpisanog memoranduma o nastavku plaćanja”, objašnjava on. Komentar optužbi slovenskog investitora Kržišnika od današnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja nismo još dobili. Inače, njegova odvjetnica Štetica Pavičić navodi da je dovršen samo postupak u kojem je tužitelj bilo Ministarstvo protiv Kržišnikove tvrtke i Istarske kreditne banke.

Kržišnikovi problemi

Andrej Kržišnik obratio se ove godine i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. U pismu navodi da je predstavio u USKOK-u kaznena djela koja su počinili u Ministarstvu za javne radove. Kaže da su ga u USKOK-u pitali zašto sve to nije prijavio, a on je rekao da se bojao ljudi koji su radili u tom Ministarstvu jer su mu tvrtku doveli u blokadu.

Autor: Suzana Varošanec
09. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Ja ne znam šta se slovenac buni!? Da mu je slučajno uspjelo pljačkati po Hrvatskoj onda bi bila povoljna klima za investitore, a ovako kako se nije uspio dogovoriti sa našom legalno izabranom mafijom o postotku koji će dobiti ona, i on uspješnom podvigu bacanja naše raje u bijedu sad hoće da mu to vratimo na način da njihova guzičarsko-razbojnička vlada ucjenjuje našu sa već dobro razvijenom metodom kriminalno-kreativnih sposobnosti, a mi nikako da pokažemo zube.

Pokvarenim Slovencima nebi dao nista da investiraju u Hrvatsku i nebi kao Hrvat kupovao nikakve nihove proizvode u Republici Hrvatskoj. Rodoljubi zemlje Hrvatske prestanite kupovati sve Slovenske proizvode da i mi mozemo ucjenjivati Slovence kao oni nas. Slovenci su pokozali svojelice kakvi su narod i ko su i sta su prema Hrvatskom narodu.
Jozo Poljska

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close