Ni sjajna sezona neće oporaviti jedan od najvažnijih hrvatskih sektora, ovo su razlozi i najveći izazovi

Autor: Marija Crnjak , 04. kolovoz 2021. u 10:40
Foto: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Najveći izazovi s kojima se već suočavaju poduzetnici su pad profitabilnosti i teška kadrovska kriza.

Čak i da turistička sezona 2021. završi uz realizaciju preko 70 posto fizičkih i financijskih rezultata 2019. godine, sektor očekuju snažne srednjoročne posljedice Covid krize.

Najveći izazovi s kojima se već suočavaju poduzetnici su pad profitabilnosti i teška kadrovska kriza, što će dovesti do pada razine investicija i pada dodane vrijednosti i kvalitete usluge.

Rezultat je to nevjerojatnog pada prihoda u prošloj godini i smanjenja broja radnika u turizmu, pokazala je financijska analiza ugostiteljskog sektora Hrvatske koju je provela konzultantska kuća 505 savjetovanje na temelju godišnjih izvješća objavljenih na Fini.

Direktorica Sanja Čižmar ističe kako se ovi pokazatelji moraju uzimati u obzir u svim daljnjim očekivanjima od ovog sektora u budućnosti, bez obzira na moguće dobre rezultate ove sezone.

“Analiza pokazuje da se po financijskim efektima radi o najjačoj krizi turizma posljednjeg stoljeća. Osobito zabrinjavaju dva pokazatelja. Prvo je stopa smanjenja raspoložive zarade prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) od čak 86 posto u odnosu na tržišno normalnu 2019. godinu, što ugrožava investicijski potencijal turizma na srednji rok.

86

posto iznosi pad operativne dobiti turističkog sektora u 2020.

Drugi alarmantan podatak je smanjenje broja zaposlenih u sektoru od 15 posto u samo jednoj godini, računajući i stalne i sezonske radnike, što je zabrinjavajuće zbog prelaska zaposlenih u druge sektore, čime se također na srednji rok dodatno otežavaju ionako složeni uvjeti privlačenja zaposlenih u turističku djelatnost”, otkriva Čižmar.

Sektor smještaja i ugostiteljstva, izuzev obrtnika koji ne objavljuju izvješća na Fini, lani je ostvario 44 posto pada prihoda u odnosu na 2019. godinu, operativna dobit srozala se za 86 posto, odnosno za čak 89 posto u hotelskom biznisu, a troškovi rada pali su za prosječnih 12 posto, s tim da su najveći u segmentu smještaja (hoteli i kampovi) i iznose 14 posto.

Pritom je segment smještaja prošao znatno lošije od kafića i restorana, u kojima je pad broja zaposlenih po satima rada na 5 posto, u odnosu na visokih 26 posto u hotelima i kampovima.

Uslijed znatnog pada poslovnog prihoda, udjeli skupina operativnih troškova u poslovnom prihodu povećani su u usporedbi s normalnim tržišnim razdobljem, što je ugrozilo ekonomičnost, profitabilnost i rentabilnost poslovanja.

Pad neto profitne marže u djelatnosti smještaja iznosio je 35 posto. Zanimljivo je pritom da su mikro i mali poduzetnici iskazali veći stupanj otpornosti na krizu u odnosu na srednje velike i velike poduzetnike, ističe Čižmar.

9

posto u prosjeku su pale plaće u turizmu zbog utjecaja pandemije

Također, mikro i mali poduzetnici u turizmu (bez obrtnika) generiraju čak 61 posto ukupnog prihoda turističkog sektora u Hrvatskoj te zapošljavaju 68 posto ukupnog prosječnog broja zaposlenih na bazi sati rada.

“Mikro i mali poduzetnici su pokazali veću otpornost na krizu, s obzirom na manju stopu smanjenja prihoda te manji udjel gubitka u prihodu. Jednim dijelom je to uzrokovano izrazitom sezonskom koncentracijom turističke potražnje u 2020. godini.

Naime, srednje veliki i veliki poduzetnicigeneralno imaju više izbalansirano poslovanje kroz godinu, a prošla je godina imala izrazito visoku sezonalnost zbog kretanja pandemije i mobilnosti stanovništva”, pojašnjava Čižmar.

Dramatičan utjecaj

U normalnom tržišnom razdoblju turizam izravno i neizravno doprinosi 16,9 posto bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, i zravno i neizravno zapošljava 23 posto svih radnika u zemlji, te stvara 11 posto ukupnih investicija.

Dramatičan negativni utjecaj krize imat će stoga dalekosežne posljedice, ne samo na zaposlenost, financijsku akumulativnu snagu sektora već i na investicijski potencijal, te poslovanje ostalih, vezanih segmenata gospodarstva, upozorava autorica analize.

“Visoka sezona protječe uspješno, te na razini godine, ovisno o očuvanju stabilnosti epidemiološke situacije, možemo očekivati preko 70 posto fizičkih i financijskih učinaka turizma u normalnim tržišnim godinama.

Pad plaća

Pa tako, dok su prošle godine najveći izazovi bili na restrukturiranju poslovanja u smislu racionalizacije troškova radi opstanka, ove su godine ključni izazovi operativne prirode, kako osigurati kvalitetu usluga u škarama smanjenog broja zaposlenih”, pojašnjava Čižmar.

Ističe kako Hrvatskoj fokus u turizmu treba biti na očuvanju konkurentske sposobnosti na Mediteranu, a tu je pitanje radne snage ključno. Stoga trebamo aktivirati dodatne zajedničke i koordinirane aktivnosti svih dionika iz javnog i privatnog sektora na privlačenju zaposlenih u turizam.

Tome svakako neće pomoći pad iznosa plaća od prosječnih 9 posto u turizmu, što je također posljedica pandemijske krize, no taj trend dodatno naglašava jaz između prosječnih plaća u ugostiteljstvu u Hrvatskoj i inozemstvu, te negativno utječe na dugoročnu konkurentnost sektora u domeni ljudskih potencijala, ističe se u analizi.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Turizam se mora svesti na maksimalno 10% BDP. Kod rasta BDP-a od 5-6% za desetak godina bi se trebalo doći na taj omjer.

New Report

Close