Belgija se nakon neuspješnog postizanja zajedničkog jezika frankofone i flamanske zajednice o državnoj reformi kojom bi belgijske pokrajne dobile veću samostalnost u upravljanju financijama i socijalnom politikom našla pred velikom krizom koja je čak zaprijetila i raspadom zemlje. Usred razmirica predsjednik flamanske vlade Kris Peeters založio se prekjučer za konfederacijski sustav u kojemu će središnja vlast biti “u službi regija”, a ne obratno. “Zauzimam se za istinsku Kopernikovu revoluciju, jednako potrebnu Valoncima kao i Flamancima”, izjavio je Peeters, dodavši kako bi središte interesa belgijske federacije trebale biti sve regije. Peeters, član Demokršćanske stranke, koji je početkom ljeta na mjestu šefa flamanske vlade zamijenio Yvesa Letermea, smatra da bi regije trebale odlučivati o tomu kakve bi zadaće savezna vlada trebala ostvariti te se zalaže da misije savezne vlade “trebaju biti ograničene”. “Flandrija je te činjenice već svjesna, no Valonija nije”, kazao je Peeters. Kako bi pokušao riješiti nastalu krizu, belgijski kralj Albert II. krajem prošlog tjedna vratio se s odmora, no samo kako bi prihvatio ostavku mandatara za formiranje nove belgijske vlade Yvesa Letermea, predsjednika flamanskih kršćanskih demokrata. Konzultacije što ih je po povratku održao ipak nisu dale nikakve konkretne rezultate.

Leterme je kralja Alberta II. obavijestio da ne može sastaviti vladu zbog stalnih nesuglasica između flamanskih i frankofonskih stranaka. Sada bivši mandatar glasove je dobio na osnovi obećanja o reformama zemlje kojom bi regije dobile veću samostalnost. No njegove ideje nisu podržali potencijalni koalicijski partneri iz Valonije nakon što je shvatio da od formiranja koalicije neće biti ništa, Leterme je izjavio da je shvatio kako je “nemoguće ići dalje s ambicioznim programom, perspektivom i smjerom koji su birači prepoznali na izborima 10. lipnja”. Tradicionalno, belgijski premijer uobičajeno dolazi iz neke od glavnih flamanskih stranaka. Nakon pobjede na parlamentarnim izborima održanima u lipnju belgijske su stranke, flamanski kršćanski demokrati (CDV) i liberali (VLD) s jedne te Humanistički demokratski centar (CDH, centar) i Reformatorski pokret (MR, liberali) s druge pokušavale formirati koaliciju desnog centra, no neuspješno. Razlog je neuspjeh u postizanju dogovora između Flamanaca nizozemskog govornog područja iz Flandrije i Valonaca francuskog govornog područja. Oni se nisu uspjeli dogovoriti o državnoj reformi kojom bi tri belgijske pokrajine, Flandrija, Valonija i Bruxelles, dobile veće ovlasti. Nakon izbijanja krize o formiranju vladajuće koalicije sve su se više počeli pojavljivati zahtjevi za odcjepljenje bogate Flandrije od siromašnije Valonije, što bi direktno vodilo raspadu zemlje. Inače, Flandrija je jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji i uvelike bogatija od Valonije koju uz slabi gospodarski rast opterećuje i visoka stopa nezaposlenosti, što njezine zahtjeve za većom samostalnosti čini logičnim. S druge strane Valonci ne žele toliku razinu decentralizacije jer bi značila i manje novca u njihovu kasu. Jean-Claude Juncker, predsjednik Eurogrupe, osnovane unutar Europskog vijeća za koordinaciju ministara gospodarstva i financija Europske unije, krajem prošlog tjedna za belgijski Le Soir je ocijenio da politička kriza u Belgiji podriva kredibilitet zemlje. “Europski kredibilitet Belgije mogao bi biti uništen ako se ta zemlja ne sabere. Žalim što je u Europi Belgija jedina zemlja koja nema povjerenje u sebe samu”, izjavio je Juncker.