Početak travnja donosi dugo očekivane financijske novosti za najstarije građane. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) započinje s isplatom mirovina za ožujak koje su usklađene prema novoj stopi od 2,68 posto. Iako se na prvi pogled ne radi o dramatičnom skoku, ovo usklađivanje, temeljeno na kretanju cijena i plaća u drugoj polovici prošle godine, donijet će prosječan rast starosne mirovine od 17 do 20 eura. Ono što je ključno jest da će umirovljenicima uz uvećanu mirovinu na račune sjesti i razlika za prva dva mjeseca ove godine. Odluka se, naime, primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja, pa će isplata u travnju sadržavati i zaostatke za siječanj i veljaču, čime će se jednokratno podebljati kućni budžeti.

Ipak, najveće olakšanje osjetit će oni koji su bili primorani otići u prijevremenu mirovinu. Za otprilike 127.000 korisnika koji su u međuvremenu navršili 70 godina života, s prvim danima travnja konačno se ispravlja dugogodišnja nepravda. Zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine, HZMO je bio dužan po službenoj dužnosti do kraja ožujka uskladiti njihova rješenja i ukinuti penalizaciju, odnosno trajno umanjenje mirovine zbog ranijeg umirovljenja. Za ovu veliku skupinu to znači prosječno povećanje od oko 56 eura mjesečno, a prvi konkretni učinci te važne promjene bit će vidljivi upravo na travanjskim isplatama.

Značajno poboljšanje standarda stiže i za jednu od najranjivijih skupina – korisnike invalidskih mirovina. Njih oko 219.000 obuhvaćeno je povećanjem od čak 10 posto, što u prosjeku donosi oko 74 eura više na mjesečnoj razini. Ova mjera, uz ukidanje obveznih kontrolnih pregleda za korisnike, predstavlja ključan korak prema osiguravanju dostojanstvenije starosti i financijske stabilnosti za one čija je radna sposobnost trajno narušena. I za ovu skupinu vrijedi pravilo da će prva uvećana isplata stići tijekom travnja, s uključenim zaostacima od početka godine.

Dok su zakonska povećanja osigurana za sve, blagdanski dodaci, popularne uskrsnice, ponovno su ovisili o dobroj volji i financijskim mogućnostima gradova i općina. I ove godine slika je šarolika: dok su neki umirovljenici dobili izdašne iznose, njih čak 90 posto, kako tvrde iz oporbe, ostalo je bez ikakve pomoći. Među najizdašnijima istaknuli su se Sinj, koji je isplaćivao i do 150 eura, Biograd na Moru s 135 eura te Fažana sa 140 eura za one s najnižim primanjima. Najveći gradovi također su se uključili, pa je Zagreb isplatio 100 eura, Osijek do 120 eura, Rijeka 70, a Split 60 eura, no svugdje su vrijedila stroga pravila imovinskog cenzusa, zbog čega je pomoć stigla samo do dijela umirovljeničke populacije.

Politička prepucavanja i trajna rješenja

Isplata uskrsnica ponovno je potaknula političke rasprave. Iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) pozvali su Vladu da osigura univerzalnu uskrsnicu za sve umirovljenike u istom iznosu, tvrdeći da je postojeći model lokalnih jedinica nepravedan i stvara klasičnu segregaciju. “To je klasična kupovina naklonosti birača i ozbiljna zlouporaba siromaštva ljudi”, poručio je predsjednik BUZ-a Milivoj Špika. S druge strane, iz Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koja je dio vladajuće većine, odgovaraju da su takvi zahtjevi nerealni s obzirom na globalnu krizu. Podsjećaju da su se izborili za trajnije rješenje – godišnji dodatak na mirovinu koji je prošle godine iznosio šest eura po godini staža, a ove će se godine boriti da taj iznos bude najmanje 10 eura.

Nova pravila za rad i dodatni staž

Osim financijskih injekcija, 2026. godina donijela je i promjene koje umirovljenicima nude veću fleksibilnost. Jedna od najvažnijih novosti jest mogućnost rada na puno radno vrijeme uz istovremeno primanje 50 posto iznosa mirovine. Time se otvara prostor za one koji se osjećaju radno sposobnima da ostanu aktivni i značajno poprave svoj kućni budžet. I dalje ostaje na snazi i opcija rada na pola radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, uz zadržavanje punog iznosa mirovine. Dugoročno, na visinu budućih mirovina utjecat će i odluka o udvostručenju dodatnog staža za roditelje. Za svako rođeno ili posvojeno dijete, staž se sada umjesto šest priznaje u trajanju od 12 mjeseci, što će generacijama koje tek dolaze osigurati povoljniji izračun.

Vladin paket kao štit od inflacije

Kako bi se ublažili inflatorni pritisci, Vlada je predstavila i svoj deseti paket mjera pomoći vrijedan 450 milijuna eura. Ključna odluka za umirovljenike odnosi se na cijene energenata, koje će za kućanstva ostati nepromijenjene sve do 30. rujna. Time se osigurava stabilnost troškova i sprječava novi cjenovni šok koji bi dodatno opteretio građane. U sklopu paketa nastavlja se i isplata mjesečnih vaučera u iznosu od 70 eura za troškove energenata, namijenjenih za otprilike 125.000 socijalno najugroženijih građana, čime se direktno pomaže onima kojima je to najpotrebnije.

_{* uz korištenje AI-ja}

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Strategija do 2030.

Petrol u fokusu energetske tranzicije Hrvatske: vrhunska goriva, zelena energija i snažna mreža e-punionica