Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Nakon Šveđana i Islanđani nude Hrvatima kredite uz ‘kamatu’ od 30%

Autor: Bernard Ivezić
28. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Nude se zajmovi do 1400 kuna uz najvišu naknadu od 350 kuna, a kad se te naknade preračunaju u kamate, one dosežu 25 do 30 posto glavnice. Ipak, sve je legalno zbog rupe u zakonu

Nakon što su lani zahvaljujući rupi u zakonu Šveđani počeli nuditi brze, male i dvostruko skuplje kredite nego ih uopće smiju nuditi banke, i jedan se Islanđanin odlučio okušati u tom poslu. Skorri Rafn Rafnsson, vlasnik i direktor tvrtke Odmah koja upravlja portalom Minikredit.hr i nudi kredite putem sms poruke, tvrdi da su u svega mjesec dana dobili velik broj klijenata. “Vrlo sam optimističan što se tiče hrvatskog tržišta jer se vidi da postoji velika potražnja za kratkoročnim zajmovima”, tvrdi Rafn Rafnsson.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Velika potražnja
Slično naglašava i Maja Jurišić, glasnogovornica tvrtke Mobitel proizvodi, čiji su vlasnici švedski državljani, koja je preko svoje stranice InstantKredit.hr, prisutna na hrvatskom tržištu od lani. Ipak, nejasno je otkud optimizam kad podaci iz Poslovne Hrvatske ukazuju da je tvrtka Mobitel proizvodi lani imala promet od svega 3500 eura i zabilježila gubitak od 51.000 eura. Jurišić pojašnjava da su oni samo posrednici pri sklapanju ugovora u Hrvatskoj. “Zbog toga je veći dio prihoda i proslijeđen zajmodavcu. Ne možemo reći konkretan broj izdanih zajmova, ali možemo otkriti kako u svome poslu svakodnevno vidimo trend rasta, zbog čega ćemo i dalje ostati na hrvatskom tržištu nudeći istu uslugu”, ističe Jurišić. Obje tvrtke nude zajmove do 1400 kuna uz najvišu naknadu od 350 kuna. Kad se te naknade preračunaju u kamate, one dosežu 25 do 30 posto glavnice ili do 2333 posto EKS-a, kako stoji na stranici tvrtke Mobitel proizvodi. Usporedbe radi, HNB je od 1. srpnja naredio da nijedna banka ne smije građanima naplaćivati kamatu veću od 12 posto.

Nakon što su lani zahvaljujući rupi u zakonu Šveđani počeli nuditi brze, male i dvostruko skuplje kredite nego ih uopće smiju nuditi banke, i jedan se Islanđanin odlučio okušati u tom poslu. Skorri Rafn Rafnsson, vlasnik i direktor tvrtke Odmah koja upravlja portalom Minikredit.hr i nudi kredite putem sms poruke, tvrdi da su u svega mjesec dana dobili velik broj klijenata. “Vrlo sam optimističan što se tiče hrvatskog tržišta jer se vidi da postoji velika potražnja za kratkoročnim zajmovima”, tvrdi Rafn Rafnsson.

Velika potražnja
Slično naglašava i Maja Jurišić, glasnogovornica tvrtke Mobitel proizvodi, čiji su vlasnici švedski državljani, koja je preko svoje stranice InstantKredit.hr, prisutna na hrvatskom tržištu od lani. Ipak, nejasno je otkud optimizam kad podaci iz Poslovne Hrvatske ukazuju da je tvrtka Mobitel proizvodi lani imala promet od svega 3500 eura i zabilježila gubitak od 51.000 eura. Jurišić pojašnjava da su oni samo posrednici pri sklapanju ugovora u Hrvatskoj. “Zbog toga je veći dio prihoda i proslijeđen zajmodavcu. Ne možemo reći konkretan broj izdanih zajmova, ali možemo otkriti kako u svome poslu svakodnevno vidimo trend rasta, zbog čega ćemo i dalje ostati na hrvatskom tržištu nudeći istu uslugu”, ističe Jurišić. Obje tvrtke nude zajmove do 1400 kuna uz najvišu naknadu od 350 kuna. Kad se te naknade preračunaju u kamate, one dosežu 25 do 30 posto glavnice ili do 2333 posto EKS-a, kako stoji na stranici tvrtke Mobitel proizvodi. Usporedbe radi, HNB je od 1. srpnja naredio da nijedna banka ne smije građanima naplaćivati kamatu veću od 12 posto.

Država sve ignorira
Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo i financije, ističe da su unatoč razlici u kamatama mikrokrediti legalni. “Oni su iskoristili rupu u Zakonu o potrošačkom kreditiranju jer nude kredite na iznose ispod 1500 kuna”, pojašnjava Duljković. Jadranka Kolarević, predsjednica Društva “Potrošač”, ističe da nije korektno na tako malim posudbama imati tako velike zarade i naglašava da Ministarstvo financija mora reagirati. Ipak, Ministarstvo financija, MUP i HNB do zaključenja broja nisu poslali komentar.

Tko će popraviti štetu?

Mikrokrediti imaju blagoslov Ministarstva
Ministarstvo financija je nadležno za mikrokredite, ono izdaje licencije za rad tvrtki koje nude te usluge i ono može “pokrpati rupu” u zakonu, upozorava sudska vještakinja Marija Duljković.

Nezaposleni su im glavni klijenti
Jadranka Kolarević iz Društva “Potrošač” tvrdi da su upravo najugroženiji, a među njima i 300.000 nezaposlenih, glavni kupci mikrokredita.

Autor: Bernard Ivezić
28. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Djeco, igrate se posla. Obično profesionalni novinari istraže činjenice prije nego plasiraju članak, ovo što je ovaj Ivezić napisao je totalna bedastoća…

Nije 30 već 300 % EKS godišnje (350×12=4200 kuna kamata, a dug glavnice od 1400 još uvijek ostaje).
Mjesečno to je 25 % x 12 mjeseci.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close