Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa neće povući iz procedure sporni Zakon o akademskim i stručnim nazivima iako će se njime priznati prvi stupanj visokog obrazovanja za 150.000 osoba koji su završili dvogodišnje studije. Unatoč pokušaju zakon nije uspjelo osporiti ni Vijeće veleučilišta i privatnih škola Hrvatske koje drži kako će automatsko priznavanje kvalifikacija dovesti do nepotrebnih reperkusija.

Argument ministarstva
Jedini je argument Ministarstva kojeg je na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Vijeća branio državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac jest da se osobama koje su se prema dosadašnjim zakonima tretirale kao viša stručna sprema dodijeliti naziv stručnog prvostupnika, ali ne i ono najspornije – viši stupanj obrazovanja na kvalifikacijskog ljestvici. Vijeće pak drži kako će oni koji su završili višu stručnu spremu ili peti stupanj Europskog kvalifikacijskog okvira automatski novim zakonom prijeći na šestu razinu tog okvira, a da pritom nisu prošli odgovarajući nastavni sadržaj za stjecanje više razine kompetencija. “Možete zamisliti proračunska opterećenja kad se 150.000 osoba od kojih je barem 50 posto zaposleno u državnom i javnom sektoru administrativno prevede u visoki stupanj. Svima će se promijeniti koeficijenti i povećati plaće. Ne treba ni govoriti što će se dogoditi kada Europska unija shvati da smo preko noći umjesto 7,5 posto dobili 12 posto visoko obrazovanih”, istaknuo je predsjednik Vijeća Mladen Havelka. Osim tih, on je naveo i druge argumente, poput onog da je Zakon protuustavan jer će davanje istih obrazovnih prava onima koji ih obrazovanjem nisu stekli rezultirati i brojnim sudskim tužbama protiv države. Od 1998. do danas u Hrvatskoj je diplomiralo oko 16.000 osoba na redovitim i izvanrednim trogodišnjim studijima. Svi oni mogu tražiti odštetu za troškove nastale na trećoj godini studija jer će imati jednaki stupanj spreme za koji je bio dovoljan i dvogodišnji studij. Iako je državni tajnik Uzelac izjavio kako je rasprava o ovom zakonu dobrodošla, ustvrdio je da se Zakon neće povući iz procedure. “Zakonom se neće mijenjati kvalifikacije već samo nazivi. Napuštaju se termini više i visoke stručne spreme, a zamjenjuju ih novi. Diplomanti stručnih studija postaju stručni prvostupnici, ali unutar njihovih kompetencija ništa se ne mijenja”, rekao je Uzelac.

Razlika ispita
Novi z akon tako razlikuje srednje od visokog obrazovanja i u tom smjeru mijenjaju se akademski i stručni nazivi. Tako će, prema Ministarstvu, i oni koji su završili dvogodišnji ili trogodišnji stručni studij postati stručni prvostupnici. Vijeće se stoga zalagalo da se njima nametne obveza polaganje razlike ispita kako bi nadoknadili 3. godinu studija zbog čega je ranije Ministarstvo ustvrdilo da se veleučilišta obvezom polaganja razlikovnih ispita žele obogatiti. Havelka je odgovorio da su te visokoškolske institucije svim državnim službencima spremne izići u susret i razliku ne naplatiti, dok bi se za ostale oformila posebna grupa koja bi “račune” polagala Primorcu. Kako do dogovora nije došlo, a stav je ministarstva da ništa ne treba mijenjati, Vijeće će na sljedećoj sjednici odlučiti u kojem će smjeru ići njihova nastojanja i osporavanja ovog zakona dalje.