Savjet Hrvatske narodne banke u četvrtak je održao izvanrednu, telefonsku sjednicu Savjeta HNB-a na kojoj je donesena odluka o promjeni u sustavu obvezne pričuve banaka.

Gotovina u blagajnama banaka, a u prosjeku je riječ o 3,5 milijardi kuna na razini sustava, dosad je služila bankama za održavanje kunskog dijela obvezne pričuve, a ubuduće neće. Odskora će banke doista morati polagati depozit kod HNB-a. Tako će se već sa sljedećim mjesečnim obračunom pričuve bankama praktički imobilizirati oko 2,6 milijardi kuna. U HNB-u tu promjenu tumače i kao daljnji korak u usklađivanju sustava obvezne pričuve s praksom europskih središnjih banaka, a dodatni razlog zašto se ona donosi upravo sad je preuzimanje Ine. Spomenutih 2,6 milijardi kuna može se tumačiti i kao mogući iznos konverzije deviza kroz deviznu intervenciju kojom bi HNB osigurao kune za plaćanje dionica Ine u procesu Molove ponude. Dakako, mimo konverzija na međubankarskom deviznom tržištu. Kad su pak posrijedi dosadašnje tržišne akcije Mola s ciljem osiguranja kuna za plaćanje dionica Ine, iz bankarskih krugova saznajemo da je Mol s vodećim bankama, Zagrebačkom i Privrednom, sklopio terminske (forward) ugovore o prodaji pola milijarde eura. Prema istim izvorima, forwardi su ugovoreni po prosječnom tečaju ispod 7,11 kuna. Koliko će kuna u konačnici trebati Molu ovisi o odazivu dioničara, a o njemu se i dalje može samo nagađati.

Činjenice

Inflacija
Promjenu u sustavu obvezne pričuve u HNB-u objašnjavaju očekivanim povećanjem likvidnosti u sustavu zbog Ine i potrebom da se viškovi povuku kako se ne bi stvorili dodatni poticaji inflaciji.
Oklijevanje
Kod SDA je u četvrtak na Molovu ponudu pohranjeno manje od 20 tisuća dionica (19.304) ili 0,2 posto udjela. No, oklijevanje ne čudi jer većina će odluke prelamati nekoliko dana prije isteka roka pohrane.