Ministarstvo financija u četvrtak je pustilo u javnu raspravu nacrt prijedloga zakona o provjeri stranih ulaganja kojima se stječe 10 posto ili više udjela, dionica ili glasačkih prava u trgovačkim društvima koja će biti obuhvaćeni tim zakonom, a riječ je o onima koji upravljaju kritičnom infrastrukturom i resursima, čime se u nacionalno zakonodavstvo uvodi odgovarajuća EU uredba, a to je i jedan od kriterija za pristup Hrvatske članstcu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

U Europi 25.000 radnika

Poznati američki prehrambeni div ulaže milijardu eura u Europsku uniju

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac potkraj kolovoza, nakon sastanka s predstavnicima OECD-a istaknuo je da je vrlo važna stavka iz resora Ministarstva financija za ulazak u OECD uspostava mehanizma za provjeru izravnih stranih ulaganja.

Tada je najavio da će taj zakonski prijedlog ići u javno savjetovanje, a podrazumijeva Vladinu uspostavu tijela koje će identificirati na temelju kriterija pojedine subjekte koji upravljaju kritičnom infrastrukturom i resursima, imaju pristup povjerljivim informacijama ili su na neki drugi način identificirani kao strateški sektori.  Za njih će biti propisano, pojasnio je tada ministar, da prilikom zaprimanja eventualne ponude za stjecanje kvalificiranog udjela, što je 10 posto i više, prije svega moraju ishoditi mišljenje Ministarstva financija, odnosno povjerenstva koje će provjeravati ta izravna strana ulaganja. Riječ je posebno o onim ulaganjima koja eventualno mogu dolaziti iz trećih država, dakle onih koje nisu članice EU-a, napomenuo je Primorac.

Provjera i koncesija i ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Prijedlogom zakona, vidljivo je iz njegova obrazloženja u javnoj raspravi, propisuje se nadležnost tijela javne vlasti (ministarstva, HNB, agencije itd) za utvrđivanje trgovačkih društava (obveznika) na koja će se primjenjivati odredbe ovoga zakona. Obveznik ili strani ulagatelj bit će u obvezi od Ministarstva financija zatražiti provjeru svakog stranog ulaganja kojim se stječe 10 posto ili više udjela, dionica ili glasačkih prava u obvezniku. Provjera stranog ulaganja radit će se i kod koncesija, uključujući i ugovore o javno-privatnom partnerstvu, u kojima se kao koncesionar pojavljuje strani ulagatelj.

Prijedlog Zakona propisuje postupak provjere stranog ulaganja, od podnošenja zahtjeva Ministarstvu financija, donošenja mišljenja Povjerenstva za provjeru stranih ulaganja do donošenja rješenja Ministarstva financija kojim se odlučuje o podnesenom zahtjevu za strano ulaganje. Prijedlogom Zakona se također propisuje mogućnost pokretanja postupka provjere stranog ulaganja po službenoj dužnosti.

Prijedlogom se uređuju i kontrolna tijela koja su, ovisno o djelokrugu svoje nadležnosti u odnosu na obveznika dužna po službenoj dužnosti paziti da obveznik u kojem strani ulagatelj namjerava provesti strano ulaganje stjecanjem, povećanjem ili smanjenjem kvalificiranog udjela ili stjecanjem kontrolnog položaja, prethodno ishodi rješenje Ministarstva financija, koje je nužan uvjet, bez kojeg se ne može dovršiti strano ulaganje.

Kako ističu iz Ministarstva, tim pravnim okvirom se namjerava onemogućiti ona strana ulaganja i samo od onih stranih ulagatelja koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom vlade trećih zemalja, uključujući državna tijela ili oružane snage treće zemlje, koji su već uključeni u aktivnosti kojima se utječe na sigurnost ili javni poredak u nekoj državi članici, kod kojih postoji rizik povezanosti s nezakonitim aktivnostima, odnosno da se procjenom rizika stranog ulaganja preventivno djeluje i ex ante onemogući eventualni nastanak svih negativnih posljedica koje bi mogle biti od utjecaja na nacionalnu i europsku sigurnost i javni poredak. 

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Također, dodaju, potrebno je osigurati da strani ulagatelj ulaže svoj kapital u dobroj vjeri radi obavljanja gospodarske djelatnosti u RH. koji istodobno donosi korist i stranom ulagatelju i Hrvatskoj, a posljedično i EU, da se izvor tog kapitala, odnosno njegovog krajnjeg imatelja može što je moguće lakše i jednostavnije utvrditi i provjeriti te da se otkloni sumnja u svako postojanje skrivenih namjera takvog stranog ulaganja, stoji u obraloženju.

Nacrt prijedloga tog zakona u javnom je savjetovanju do 3. listopada.