S jučerašnjim danom na snagu je stupilo blago popuštanje epidemioloških mjera. Uz omogućavanje ugostiteljskih usluga “za van”, rada teretana, fitness centara, škola stranih jezika, kladionica, oni i drugi poduzetnici kojima je od kraja studenog (bio) obustavljen rad i imaju pad prihoda veći od 60% od jučer Poreznoj upravi mogu slati prijave za nadoknade fiksnih troškova za siječanj, i to ne samo plaćenih računa.

Iako i dalje na snazi i mjera očuvanja radnih mjesta za gospodarstvenike s padom prihoda iznad 40%, u Udruzi Glas poduzetnika relaksaciju epidemiološkog okvira ocijenili su tek djelomičnim ublažavanjem nepravde, a ekonomske mjere neadekvatnim i nedostatnim.

Smatraju da bi obeštećenje trebalo imati širi obuhvat, a otvorili su i pitanje PDV-a za neke od koronakrizom najpogođenije djelatnosti. Navodeći kao primjere izrazito ugrožene putničke agencije, povremeni prijevoz, event industriju i turističke vodiče, Dražen Oreščanin iz UGP-a je u kontekstu predstojeće turističke (pred)sezone rekao, među ostalim, kako putničkim agencijama za početak treba sniziti stopu PDV-a.

Konkurentske zemlje to, kaže, već imaju. Koji dan prije inicijativu kojom traže niži PDV pokrenule su i saborske zastupnice. One su se, pak, založile da se stopa za ženske higijenske potrepštine spusti na 5% . Ministar financija Zdravko Marić je na upit o toj inicijativi rekao da je podržava i da će se ići u tom smjeru “kada se stvore uvjeti”.

O tome se, kaže, već raspravljalo, no kod poreza postoje “terminski planovi”. A što misli o UGP-ovu traženju manjeg PDV-a u djelatnostima povezanim uz turizam koje sad nisu u režimu povlaštene stope PDV-a? Razumije, kaže, da bi svi htjeli niže stope, kao subvencije, ali…

“Unutar godine nismo imali praksu mijenjanja PDV-a, pa nećemo ni ovaj put. Koje stope i kada će se snižavati, još ćemo vidjeti”, kaže Marić otklanjajući time i dvojbe što je mislio pod “terminskim planom”.

Prilično je izvjesno da bi rezanje PDV-a impliciralo znatno veće proračunske efekte. PDV je kod nas prevažan prihodni oslonac proračuna, a koliko god se u koronakrizi ponavlja kako deficit nije prvi prioritet, utjecaj s njom povezanih mjera na proračun je velik (kroz manje prihode i veće rashode), a Vlada se usto nastoji uklopiti i u zahtjeve u vezi s planom uvođenja eura i ERM II.

Na tom tragu je i skoro povećanje duhanskih trošarina kojima se nastoji osigurati nekoliko stotina milijuna kuna koje bi trebale pripomoći i u ponovno aktualnom krpanju dugova u sustavu zdravstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Imajući sve to na umu, ad hoc zahvati u smjeru smanjenja PDV-a ne čine se jako izglednim u dogledno vrijeme. Prema svemu sudeći, i u Udruzi hrvatskih putničkih agencija računaju da s Vladom i resornim ministarstvom trebaju tražiti druge načine pomoći.

Za uplovljavanje kruzera

Prošli tjedan ragovaralo se na toj relaciji o hitnim mjera financijske pomoći. U UHPA-i su pritom podsjetili kako je, prema statističkim podacima, prosječan pad u njihovoj djelatnosti lani bio veći od 85 posto.

Od Vlade su stoga zatražili financijsko obeštećenje turističkih agencija nadoknadom fiksnih troškova, a već duže se zalažu i za uplovljavanje većih putničkih brodova za kružna putovanja u hrvatske morske luke, što prema sadašnjim mjerama Stožera trenutačno nije moguće, a uz sigurnosne protokole bi se moglo omogućiti.

Kad je riječ o PDV-u, pak, mnoge europske zemlje već su prošle godine zbog koronakrize, osim fleksibilnijih modela naplate posezale upravo za privremenim snižavanjima svojih poreza na dodanu vrijednost. No, neke su s početkom ove godine odlučile i produljiti prvotne rokove trajanja.

Većini članica su prilikom zahvata u PDV u fokusu najviše bili ugostiteljsko-turistički sektor, prijevoz, kulturni događaji, te knjige i izdavaštvo.

Njemačka je, primjerice, lani jedina posegnula za neselektivnim spuštanjem opće stope PDV-a s 19 na 16 posto) te takozvanu povlaštenu sa 7 na 5 posto, a u sklopu nedavno usvojenog paketa fiskalnih stimulansa uz određene je korekecije visine produljila je primjenu sniženih stopa za kafiće i restorane.

Češka je, pak, odlučila prolongirati u lanjskom svibnju snižene stope za smještaj, te sportske i kulturne aktivnosti (sa 15 na 10 posto) i 10-postotnu stopu primjenjivat će do kolovoza ove godine.

Najžešće intervencije

Inače, Turska je, primjerice, nedugo nakon pojave pandemije najžešće intervenirala u PDV na domaće avionske letove i smještaj, režući ga sa 18 na simboličnih jedan posto.

Austrijanci su prepolovili (sa 10 na pet posto) PDV za restorane, kafiće, kulturu i dio tiska, a Grčka se u privremenim rasterećenjima fokusirala i na taksije, trajekte i drugi javni prijevoz.

U Hrvatskoj su protukrizne mjere u pogledu PDV-a bile usmjerene na fleksibilnije uvjete plaćanja, a kako stvari stoje, najugroženije djelatnosti rješenja i pomoć očito će tražiti kroz dodatna financijska obeštećenja.