SARAJEVO – Metalna je industrija BiH u prošlogodišnjem izvozu od 2,66 milijardi sudjelovala s 54,89 posto, odnosno izvozom višem od 1,3 milijarde eura. Šest poduzeća iz metalne industrije u 2006. godini nalaze se na vrhu popisa poduzeća koja su povećala izvoz. Na prvom je mjestu zenički Mittal Steel, slijede mostarski Aluminij, Volkswagen i Prevent TMD iz Visokog. I prije rata metalna je industrija bila najveći BiH izvoznik. Još tada strateški planovi razvoja smatrali su razvoj prerađivačke metalne industrije najvažnijom odrednicom ulaganja. Privatizacijom Aluminija omogućila bi se izgradnja nove tvornice elektrolize s 256 elektrolitnih peći i udvostručenje proizvodnje te sirovine na osnovi koje bi se moglo pokrenuti niz manjih i srednjih tvornica za preradu poput Alloy Whellsa u Jajcu. Prošle godine Mittal Steel Zenica proizveo je 500.000 tona čelika, a za ovu godinu planirana je proizvodnja od 600.000 do 650.000 tona. Najveće povećanje proizvodnje u zeničkoj željezari očekuje se 2008. godine kada bi bila okončana cjelovita obnova proizvodnje u toj željezari. Ako bi se uskoro okončala privatizacija Aluminija i pronašao odgovarajući strateški partner, udvostručenje proizvodnje aluminija u Mostaru značio bi stvaranje sirovinske osnovice za daljnje otvaranje prerađivačkih tvornice kakva je nedavno otvorena kod Aluminija (FEAL) ili kakva će biti otvorena za koji dan u Zenici zajedničkim ulaganjem CIMOS-a i Tvornice motornih dijelova iz Gradačca. U zeničkoj će se tvornici godišnje proizvoditi 60.000 odljevaka za europsku autoindustriju, a u mostarskoj prerađivati najmanje 20 tona aluminijskih legura u poluproizvode aluminijske industrije. Problem je što sirovinska metalna industrija i prerađivačka metalna industrija zahtijevaju velike količine električne energije, a institucije vlasti nemaju strategiju osiguranja potrebnih količina tog energenta niti imaju strategiju osiguranja po tržišnim cijenama. U metalnoj industriji u Federaciji BiH radi više od 46.000 radnika, a u Republici Srpskoj više od 20.000. Poduzeća te industrije 80 posto svog izvoza ostvaruju u europske zemlje, a ostatak u zemlje okruženja.
SARAJEVO – Metalna je industrija BiH u prošlogodišnjem izvozu od 2,66 milijardi sudjelovala s 54,89 posto, odnosno izvozom višem od 1,3 milijarde eura. Šest poduzeća iz metalne industrije u 2006. godini nalaze se na vrhu popisa poduzeća koja su povećala izvoz. Na prvom je mjestu zenički Mittal Steel, slijede mostarski Aluminij, Volkswagen i Prevent TMD iz Visokog. I prije rata metalna je industrija bila najveći BiH izvoznik. Još tada strateški planovi razvoja smatrali su razvoj prerađivačke metalne industrije najvažnijom odrednicom ulaganja. Privatizacijom Aluminija omogućila bi se izgradnja nove tvornice elektrolize s 256 elektrolitnih peći i udvostručenje proizvodnje te sirovine na osnovi koje bi se moglo pokrenuti niz manjih i srednjih tvornica za preradu poput Alloy Whellsa u Jajcu. Prošle godine Mittal Steel Zenica proizveo je 500.000 tona čelika, a za ovu godinu planirana je proizvodnja od 600.000 do 650.000 tona. Najveće povećanje proizvodnje u zeničkoj željezari očekuje se 2008. godine kada bi bila okončana cjelovita obnova proizvodnje u toj željezari. Ako bi se uskoro okončala privatizacija Aluminija i pronašao odgovarajući strateški partner, udvostručenje proizvodnje aluminija u Mostaru značio bi stvaranje sirovinske osnovice za daljnje otvaranje prerađivačkih tvornice kakva je nedavno otvorena kod Aluminija (FEAL) ili kakva će biti otvorena za koji dan u Zenici zajedničkim ulaganjem CIMOS-a i Tvornice motornih dijelova iz Gradačca. U zeničkoj će se tvornici godišnje proizvoditi 60.000 odljevaka za europsku autoindustriju, a u mostarskoj prerađivati najmanje 20 tona aluminijskih legura u poluproizvode aluminijske industrije. Problem je što sirovinska metalna industrija i prerađivačka metalna industrija zahtijevaju velike količine električne energije, a institucije vlasti nemaju strategiju osiguranja potrebnih količina tog energenta niti imaju strategiju osiguranja po tržišnim cijenama. U metalnoj industriji u Federaciji BiH radi više od 46.000 radnika, a u Republici Srpskoj više od 20.000. Poduzeća te industrije 80 posto svog izvoza ostvaruju u europske zemlje, a ostatak u zemlje okruženja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu