Ono što je Mađarska nekada bila za Hrvate, Hrvatska je sada postala Mađarima. Istvan (65) iz mađarskog sela Lipovo, koje se nalazi uz granicu s Hrvatskom, jednom u desetak dana dolazi u kupnju u Beli Manastir baš kao što su nekad brojni Slavonci i Baranjci odlazili kupovati u Mađarsku.
“Ovoga puta došli smo ciljano u blagdansku nabavku jer su razlike u cijenama postale prevelike da bismo ih zanemarili. Iako se kod nas situacija s inflacijom malo smirila, Hrvatska je za nas i dalje znatno povoljnija, pogotovo kada su u pitanju artikli na akcijama”, ispričao nam je Istvan kojeg smo sa suprugom zatekli ispred jednog većeg trgovačkog lanca u Belom Manastiru.
Šunka i sve za kolače
“Za Uskrs planiramo veliko obiteljsko druženje pa sam u Hrvatskoj kupio nekoliko kilograma mesa, šunku, suhomesnate proizvode, ali i sve namirnice koje supruzi trebaju za kolače, od brašna i šećera do oraha. Kupili smo i slatkiše za unuke te ostale potrepštine za kućanstvo koje sam pronašao na sniženju. Zapravo, sve što je bilo na akciji, a jeftinije je nego kod nas, završilo je u našim kolicima”, kroz smijeh nam je rekao Istvan s kojim smo razgovarali uz pomoć prevoditelja budući da zna samo osnovne riječi hrvatskog jezika, a engleski ne govori, kao ni mi mađarski.
Njemu i supruzi nije teško kupovati U belom Manastiru, lakše im je preračunati cijene sada kada imamo eure, a iako prije nisu dolazili u kupnju u Hrvatsku, sada im je to postala navika jer je računica jednostavna.
“Čak i kad uračunam trošak goriva do granice, koji mi je zapravo isti kao i do Mohača, ovdje prođem puno jeftinije nego u mađarskim trgovinama”, zaključuje Istvan koji priznaje kako im je Beli Manastir zapravo i bliže nego Mohač, ali prije nisu onamo dolazili u kupnju jer su cijene kod nas bile veće.
“Stvari su se sada promijenile. Sada mi Mađari idemo u kupnju u Hrvatsku, a to nam je prije bilo nezamislivo. Hrvati kod nas sada jedino dolaze kupovati piće, sokove, mineralnu vodu, pivo, to je i dalje jeftinije nego kod vas. Čini mi se da je i kava jeftinija, može se naći još nekih stvari, ali općenito kod nas je sada puno skuplje”, dodaje.
No Istvan i supruga nisu jedini. Automobili s mađarskim registracijskim oznakama sve su češća pojava u hrvatskim gradovima koji se nalaze uz granicu s Mađarskom. Najviše ih je upravo u Belom Manastiru, ali ima ih i u Donjem Miholjcu, gradu koji se nalazi na samoj granici s Mađarskom, kao i zapadnije. Nekada su Hrvati preko Donjeg Miholjca masovno odlazili u Harkanj i Šikloš u velike kupnje, no danas je ta praksa uvelike iščezla.
“Došli smo ovdje u posjet majci, no inače živimo u Donjem Miholjcu. Da vidite koliko tek tamo Mađara dolazi. Parkirališta su puna mađarskih tablica, kod nas kupuju baš sve, od namirnica do odjeće, idu u restorane, čak i kasina… Mi znamo nekad otići u Mađarsku kupiti sokove i pivo kada imamo neke veće proslave jer nam je stvarno blizu, a tamo je to i dalje povoljnije, no druge namirnice više ne kupujemo”, kaže nam Ivona dok njezina majka dobacuje: “I papriku nabavljamo u Mađarskoj, kod nas ne znaju koliko bi tražili.” Pritom misli na domaću mljevenu crvenu papriku koja se u Baranji prodaje i za 30 eura po kilogramu, dok je u Mađarskoj čak i dvostruko jeftinija, a može se naći i za 10 eura po kilogramu. Belomanastirka Blaženka Zorčec, koju smo sreli na ulazu u drugi trgovački centar, kaže kako se mađarski jezik često može čuti u trgovinama.

“Vidjela sam da uzimaju cijele pakete svježeg mesa, a začudilo me kad sam vidjela da kupuju i slatkiše. Uzimaju cijele kutije s čokoladama”, kaže nam Blaženka. Prodavačica iz trećeg trgovačkog centra koji je popularan među mađarskim kupcima kaže da svaki dan dođe netko iz Mađarske.
“Najviše ipak dolaze petkom i subotom, odnosno pred kraj tjedna kada su slobodni. Kupuju baš sve, dolaze u kupnju kod nas kao i naši sugrađani”, kaže nam ona. Dodaje kako je nedavno bila u Udvaru (selu na granici s Hrvatskom) te se iznenadila kada je vidjela da ondje više nema hrvatskih kupaca.
“Prije su ljudi dolazili točiti gorivo i kupovati namirnice, a sada nije bilo nikog”, priča nam ona.
Usporedba cijena osnovnih namirnica između Hrvatske i Mađarske otkriva zanimljive razlike. Listajući kataloge iz mađarskih trgovačkih lanaca uočili smo kako ondje kilogram svinjskog vrata košta 1543 forinte, odnosno 3,96 eura, dok se u Hrvatskoj može pronaći i za 3,39 eura. Za teletinu bez kostiju u Mađarskoj je potrebno izdvojiti 5790 forinti (14,86 eura), a za goveđi but 4990 forinti (12,81 eura). U Hrvatskoj kilogram svinjskog filea košta 5,99 eura, a u Mađarskoj 7,42 eura.
Koliki su im troškovi i plaće
U siječnju 2026. prosječna neto plaća u Mađarskoj je bila 585.700 forinti (1506 €). Mađarski Središnji zavod za statistiku izvijestio je u utorak da je prosječna bruto plaća bila veća 26,3 posto, prosječna neto plaća 28,0 posto, a realna plaća 25,4 posto u odnosu na godinu prije. Medijalna bruto plaća iznosila je 598.700 forinti (1539 €), a medijalna neto plaća 420.200 forinti (1080 €), što je porast od 11, odnosno 12,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Međutim, u Mađarskoj su znatno porasle i cijene. Prema istom Zavodu, neke su namirnice u četiri godine u Mađarskoj poskupjele i više od 80 posto. Primjerice, pakiranje od 10 jaja je 2022. koštalo 1,28 eura, a sada u prosjeku košta 2,36 eura, što je povećanje od 84 posto. Za 85 posto je poskupio bijeli kruh koji je koštao 1,18 eura, a sada košta 2,17 eura. U Hrvatskoj je pak bijelom kruhu cijena ograničena na 1,50 eura po kilogramu. U Mađarskoj je znatno poskupio i pileći file, s 4,45 na 6,35 eura, dok je cijena svinjetine s 3,79 skočila na 4,40 eura.
“Dokle god cijene kod vas budu manje nego kod nas, dolazit ćemo ovamo u kupnju, pogotovo mi koji živimo u pograničnim područjima”, kaže nam Istvan s početka ovoga članka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu