Od osnivanja 2001. godine tvrtka Plinacro, kao nacionalni operator plinskog transportnog sustava, sustavno razvija infrastrukturu koja je danas jedan od ključnih oslonaca energetske sigurnosti Hrvatske. U 25 godina djelovanja Plinacro je izrastao u modernog operatora strateške infrastrukture koji ne osigurava samo stabilnu opskrbu domaćeg tržišta, nego sve snažnije potvrđuje i ulogu Hrvatske kao važnog energetskog partnera regije i Europske unije.

Na početku svojeg razvoja Plinacro je upravljao sustavom koncentriranim ponajprije na sjever Hrvatske. Danas upravlja plinskim transportnim sustavom dugim oko 2600 kilometara, a pokrivenost teritorija Republike Hrvatske dosegnula je više od 95 posto. U prva dva investicijska ciklusa izgrađeno je i modernizirano oko 1100 kilometara novih plinovoda i pratećih objekata, čime je stvorena snažna infrastruktura za kućanstva, gospodarstvo i međunarodne tokove plina.

Važne prekretnice

Jedna od važnih prekretnica u razvoju plinskoga transportnog sustava bilo je jačanje međunarodne povezanosti sustava. Puštanjem u rad interkonekcije s Mađarskom 2011. godine, osiguran je drugi uvozni pravac prirodnog plina, uz postojeći pravac iz Slovenije. U sklopu trećeg investicijskog ciklusa posebno se izdvaja izgradnja prve kompresorske stanice na hrvatskom plinskom transportnom sustavu 2019. godine, čime je osiguran stalan dvosmjerni protok plina prema Mađarskoj, a nakon rekonstrukcije magistralnog plinovoda Rogatec – Zabok i prema Sloveniji.

Velik strateški iskorak ostvaren je 2021. godine dovršetkom spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj, ključnog za funkcionalnost LNG terminala na Krku. Tim je projektom Hrvatska dobila novi diversificirani dobavni pravac plina, a domaći transportni sustav dodatno je ojačan u trenutku kada je pitanje sigurnosti opskrbe postajalo jedno od središnjih energetskih pitanja Europe.

NPOO i REPowerEU kao nova razvojna faza

Razdoblje nakon 2022. godine otvorilo je novu europsku energetsku stvarnost. Rat u Ukrajini, poremećaji na tržištu energenata i potreba za smanjenjem ovisnosti o pojedinim dobavnim pravcima ubrzali su procese diverzifikacije opskrbe u cijeloj Europi. U takvim okolnostima dodatno je porasla važnost hrvatskog transportnog sustava, a za Plinacro je to značilo ulazak u novu razvojnu fazu.

Odgovor na taj izazov oblikovan je kroz europski plan REPowerEU i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U okviru projekta Jačanje plinske infrastrukture Vlada RH Plinacru je dodijelila 533 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju plinovoda Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko, ukupne duljine 216 kilometara. Riječ je o najintenzivnijem investicijskom zamahu u novijoj povijesti društva, kojim se stvara nova okosnica hrvatskog plinskog sustava i povećava mogućnost transporta plina s LNG terminala prema unutrašnjosti Hrvatske, Sloveniji i Mađarskoj.

Prva važna etapa ovog projekta već je realizirana. U veljači 2025. godine dovršen je plinovod Zlobin – Bosiljevo, dug 58 kilometara, koji danas ima ključnu ulogu jer se preko njega odvija transport plina s LNG terminala prema domaćim kupcima i izvoznim pravcima. Završetkom preostalih dionica LNG terminal moći će isporučivati do 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje u transportni sustav, dok će se kapacitet prema Mađarskoj povećati s 1,7 na oko 3,5 milijardi kubičnih metara, a prema Sloveniji na oko 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje. Time se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao regionalno energetsko čvorište i važan čimbenik sigurnosti opskrbe u ovom dijelu Europe.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

EU pred izazovom

Europa ulazi u najopasniju fazu: utrka za sirovinama prijeti novim kolonijalizmom

Pogled unaprijed

Predsjednik Uprave Plinacra, Ivica Arar, ističe da je u razdoblju pojačanih energetskih i geopolitičkih izazova odgovor tvrtke jasan: ulagati u sigurnost, otpornost i suverenost energetskog sustava. Upravo zato Plinacro, uz ulaganja u nove plinovode, paralelno modernizira tehnološki segment sustava, nadograđuje SCADA i SUKAP rješenja, jača standarde kibernetičke sigurnosti i razvija procese digitalizacije, dok se nova infrastruktura projektira i s pogledom na budući prihvat novih plinovitih energenata, uključujući vodik.

U vremenu kada su sigurnost, diverzifikacija i prilagodljivost postali ključne riječi europske energetske politike, Plinacro potvrđuje da infrastrukturni razvoj više nije samo tehničko pitanje, nego jedan od važnih preduvjeta gospodarske stabilnosti i strateške sigurnosti države.