Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa neminovno proći, ali da je vrlo teško pretpostaviti kad će se i kojim tempom to događati.

Upitan slaže li se s premijerom Plenkovićem koji je jučer ocijenio da pri javnim istupima kao što je onaj guvernera HNB-a Borisa Vujčića o mogućem rastu kamatnih stopa  ne treba stvarati paniku u javnosti koja izaziva zabrinutost građana, Marić je na marginama konferencije Jutarnjeg lista “Mogućnosti europskog zelenog plana“, rekao da je i sam dosta puta govorio o neminovnom kraju razdoblja niskih kamatnih stopa, ali da je vrlo teško procijeniti dinamiku promjena referentnih kamatnih stopa na međunarodnim tržištima.

nema mjesta panici

Hoće li se građanima zbog inflacije naglo povećati rata kredita? Evo što kaže guverner Vujčić

“Već se tri godine govori o povećanju kamatnih stopa, ali se to ne događa”, rekao je Marić i istaknuo da građanima treba davati potpune informacije na transparentan način, koji neće na njih imati dodatne reperkusije.

Niske referentne kamatne stope na međunarodnim tržištima po njegovim su riječima uz ostalo posljedica tiskanja novca nakon globalne gospodarske krize prije jednog desetljeća, a u slučaju Hrvatske kamate su smanjene i zbog smanjenja premije rizika, zahvaljujući čemu je, primjerice, država 2015. godine platila 12 milijardi kuna kamata, a lani ispod 7,5 milijardi.

Sve je to, nastavio je, imalo utjecaja na uvjete zaduživanja gospodarstva i građana.

Što se tiče utjecaja uvođenja eura na cijenu novca i kamate na kredite, rekao je da uvođenje eura ima izravan povoljan utjecaj na smanjenje premije rizika na pojedinu zemlju pa tako agencija Fitch navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, a to utječe na pad premije rizika, a onda i kamatu.

Kada je riječ o odluci Visokog kaznenog suda koji je djelomični uvažio zahtjeve obrane Ivice Todorića u slučaju Agrokor da iz spisa izdvoji knjigovodstveno-financijsko vještačenje, zbog čega bi državu nakon arbitraže mogla čekati isplata odštete veće od milijarde kuna, Marić nije komentirao pravni aspekt slučaja. Što se tiče potencijalnih šteta, rekao je da “proračun uvijek mora biti spreman”, kao što je bio i do sada u slučaju da država izgubi spor, a da je bilo i izvansudskih dogovora, kao sa šest banaka u slučaju franak.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”