Nagovještavam srpanjsku turističku 'rupu' 2023., ako ne uspostavimo destinacijski menedžment kojeg realno u hrvatskom turizmu možemo uspostaviti u iduće dvije do četiri godine i uz koji će se kvalitetnim i konkurentnim turističkim proizvodima u suradnji svih u destinacijama moći odvijati cjelogodišnji i zasigurno izdašniji turistički promet.

Tim je riječima ministar turizma Darko Lorencin u razgovoru za Hinu komentirao ulazak hrvatskog turizma u glavni ljetni dio ove turističke sezone te neke najave da će ove ljetne sezone, posebno u srpnju, opet biti turističkih 'rupa' u popunjenosti kapaciteta.

Intenzivno obilazeći zadnjih tjedana razne hrvatske destinacije i regije u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj te razgovarajući sa turističkim djelatnicima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave ministar je vidio, kako je kazao, da one destinacije koje već imaju uspostavljen destinacijski menadžment, atraktivne i tematizirane proizvode nemaju 'rupa' u srpnju, pa ni u svibnju jer se takve destinacije puno brže bukiraju i lakše 'prodaju'.

Tu onda nije ni toliko važno kakve su vremenske (ne)prilike i kada su praznici i blagdani, a destinacije koje to nemaju osjetit će, kao i ranijih godina, probleme, što govori da treba raditi sustavno i početi puno ranije 'prodavati' proizvod, kaže Lorencin.

Objašnjava i da se primjenom destinacijskog menadžmenta, u sklopu kojeg praktički surađuju, planiraju i kreiraju ponudu svi u nekoj destinaciji, želi djelovati fokusirano na točno utvrđene vremenske termine, primjerice poput ovogodišnjeg svibnja u kojem nije bilo praznika, te na proizvode poput primjerice manifestacija koji će biti motiv dolaska turista u takvo vrijeme.

Tu čak, kako smatra, ne igraju veliku ulogu vremenske prilike jer ako je proizvod aktraktivan, nudi doživljaj i dobro je marketinški odrađen, turisti će doći.

To traži i pravovremeni dogovor i s hotelijerima, i s touroperatorima, i s ugostiteljima da restorani budu otvoreni i s dosta drugih, i tko bude tako radio neće imati problema.

Neke destinacije već tako ozbiljno i dobro rade, neke s tim tek počinju, a neke tek razmišljaju, ali sveukupno to je put hrvatskog turizma kojeg sada treba staviti u zakonske okvire i unaprijediti cijelu tu priču, istaknuo je Lorencin dodajući da se upravo na toj liniji rade izmjene zakona o turističkim zajednicama o čemu se već vodi javna rasprava.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Ulazak u glavnu ljetnu sezonu redovan

Razgovarajući s turističkim djelatnicima, hotelijerima, predstavnicima privatnog smještaja, kampova, agencija i drugih svi su mu manje-više kazali da je trenutno stanje u hrvatskom turizmu s početkom ovog ljeta redovno i očekivano, bez 'potresa' i napetosti odnosno dobro.

Takva je bila i predsezona, što će vjeruje potvrditi i skori podaci HTZ-a za prvih šest mjeseci ove godine koji se očekuju u prvom dijelu srpnja, a vjeruje i u dobre rezultate ovog lipnja s obzirom da je u njemu bilo nekoliko praznika.

Upoznat je i sa stanjem i potražnjom na pojedinim tržištima, koje je također dobro, a vjeruje i da su u hrvatskom turizmu svjesni da školski praznici pa i veća putovanja na godišnje odmore u Njemačkoj počinju potkraj srpnja te da se to tržište pokušava nadomjestiti gostima s nekih drugih.

Odlične su najave i dolasci sa britanskog tržišta, dosta raste i skandinavsko, a vesele i dobre najave iz Italije koja se nakon par zadnjih godina očito oporavlja, kao i sa brojnih drugih tržišta poput Austrije, Poljske i drugih.

Na pitanje što misli hoće li se ove godine na rezultate hrvatskog turizam odraziti nemiri u Egiptu te još nekim zemljama sjeverne Afrike, ministar je odgovorio da hrvatski turizam radi svoj posao te da uz destinacijski menadžment vrijeme hrvatskog turizma tek dolazi.

Povećanje boravišne pristojbe u fazama

Poručuju i da u svemu moramo samo biti pametni jer imamo gotovo već sada 90 posto svega što treba za održiv razvoj turizma, od infrastrukture i kapaciteta svih vrsta, do organiziranih prometnih i drugih sustava i u predsezoni, i sezoni i posezoni.

Još moramo ostvariti onih preostalih 10 posto 'stvari', a i zbog toga se sada jednim dijelom planira povećati boravišna pristojba.

Za to povećanje kazao je da će ići u fazama, za što će se donijeti posebna uredba i za što se razmatra dinamika uvođenja povećanja.

Ne misli da će to povećanje imati nekog bitnijeg utjecaja na odaziv turista jer smatra da Hrvatska ima dovoljno komparativnih prednosti i atrakcija za privući ih i s tek nešto višom boravišnom pristojbom čiji se iznos nije mijenjao skoro nikada i koja će i s povećanjem biti jedna od nižih u europskim okvirima.

Lorencin je poručio i da je vrijeme za zaokret u razmišljanju, te da se s više dogovaranja, suradnje, inovacija i naravno ulaganja u ciljane tematizirane i kvalitetne turističke proizvode u samim destinacijama zasigurno mogu i dalje očekivati dobri turistički rezultati.