Turistički sektor počeo je okupljati snage protiv najavljenog Zakona o porezu na nekretnine, jer bi turističke tvrtke za novi porez trebale izdvajati tri ili čak četiri puta više nego što su dosad plaćale komunalnu naknadu.

Uvođenjem novog poreza, turističke kompanije gube dosadašnju povlaštenu poziciju koju uživaju u aktualnom Zakonu o komunalnom gospodarstvu zbog čega im prijeti znatno već šok na rashodovnoj strani. Naime, zbog specifičnosti turističkog sektora kojem su upravo nekretnine osnovni resurs za obavljanje djelatnosti, Zakon o komunalnom gospodarstvu ograničio je naplatu komunalne naknade za hotele, apartmanska naselja i kampove. Njima komunalna naknada ne može biti veća od 1,5 posto ukupnog go­dišnjeg prihoda iz prethodne godine. Osim toga, turističke kompanije prema aktualnom prijedlogu Zakona moći će ostvariti tek 40 posto umanjenu poreznu osnovicu na obavljanje djelatnosti, što naši izvori smatraju diskriminacijom sektora koji je trenutno jedan od rijetkih u Hrvatskoj s rastom prihoda u godinama krize. Kako se neslužbeno doznaje, strukovne udruge poslodavaca u turizmu uključujući Udrugu turističkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu, ovih dana dovršavaju simulacije te izračune svojih budućih poreznih obveza.

Cilj im je prikupiti što više argumenata koje kane iskoristiti kako bi Vladu i Ministarstvo financija uvjerile da bi primjena Linićevog Zakona imala dramatične posljedice ne samo za preživljavanje turističkih tvrtki već i za nove investicije.Osim što će se tvrtke suočiti s ogromnim poreznim nametima koji će zaustaviti njihova planirana ulaganja, visina novih poreza sasvim sigurno će otjerati i nove investitore koji eventualno imaju interes ulagati u turizam u Hrvatskoj. Vlada treba biti svjesna da samim time država ugrožava i vlastiti plan privatizacije turističkog portfelja u većinskom državnom vlasništvu, od čega pak očekuje napuniti proračun, upozorava sugovornik Poslovnog dnevnika. Iz činjenice da nitko u petak nije želio javno pojasniti o kakvoj se inicijativi radi, da se zaključiti da sektor još uvijek nije definirao način istupanja prema Vladi, a navodno se razmatra i da se inicijativa usmjeri preko resornog Ministarstva turizma.Predstavnici niza turističkih tvrtki s kojima smo razgovarali u petak upozoravaju da su svi izračuni paušalni jer nedostaje osnovni parametar, a to je buduća vrijednost nekretnina na koju će se obračunavati porez.

I bez toga, međutim, tvrtke su ugrubo izračunale da bi u idućoj godini umjesto komunalne naknade koja će se ukinuti ako se uvede novi porez, plaćati i do četiri puta više nego što sada plaćaju. Ukupan prihod deset najvećih turističkih kuća u Hrvatskoj u 2011. godini iznosio je oko 3,5 milijardi kuna, što znači da su najveće tvrtke uključujući Maistru, Valamar grupu, Plavu Lagunu te Istraturist platile ukupno oko 52 milijuna kuna komunalne naknade. Konkretni iznosi varirat će i ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nekretnina, no vrlo je izvjesno da će primjerice jedna velika tvrtka koja je u prošloj godini komunalnu naknadu platila deset milijuna kuna, sada morati platiti od 30 do 40 milijuna kuna poreza na svoje nekretnine. To je približna godišnja dobit većih i najuspješnijih turističkih odnosno hotelskih kuća. Konkretniji potezi predstavnika poslodavaca u turizmu očekuju se tijekom ovog tjedna.