Ministar financija Slavko Linić dao je izjavu za medije o snižavanju kreditnog rejtinga Hrvatskoj od strane agencije Moody's. Kreditni rejting je slika Hrvatske i kreditne agencije pritom nisu zlonamjerne, izjavio je ministar financija.

>>> 'Evo da ne ispadne da prešućujem vijesti… Moody's kaže da ne idemo dovoljno brzo'

Linić je konferenciju započeo objašnjavajući razloge zašto je Moody's odlučio sniziti hrvatski kreditni rejting na 'smeće'. Objasnio je kako se to dogodilo jer nema dovoljnog gospodarskog rasta, ali i zbog same ocjene da će do njega doći vrlo teško. Moody's nam zamjera i činjenicu da je teško provoditi fiskalnu konsolidaciju iz razloga što je proračun nefleksibilan, agencija nam zamjera i rast ino duga te nedovoljan izvoz.

Linić kaže kako su to obrazloženja na koja Ministarstvo financija nema što dodati. "Ono u čemu se možda ne slažemo jest da se trebamo okrenuti izvozu, a vi znate da Vlada smatra da se bitka u ovim uvjetima krize i nekonkurentnosti treba voditi za smanjenje uvoza, posebno u energetskom dijelu (Linić smatra da Hrvatska treba ulaganja u energetiku za koju kaže da nije toliko rizična za ulaganja, op.a.). Prema tome, programi Vlade su okrenuti smanjenju uvoza a ne samom izvozu", kazao je.

Ovo je druga negativna ocjena Hrvatskoj, i zbog toga, kaže Linić, Vlada razmišlja da u prvom kvartalu još jednom razmotri proračun za 2013. godinu te da eventualno pristupi rebalansu 'u kojem su očito neophodna još neka smanjenja na rashodovnoj strani'. "Prihode smo maksmilano planirali pa tu nema mjesta za povećanje", kazao je.

Podsjetimo, agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s upozorila je ulagače na financijskim tržištima da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne kao donedavno umjereni te je srušila rejting na razinu "junk", odnosno smeće.

Ovo je već drugo spuštanje hrvatskog rejtinga na razinu 'smeća', što će prema mišljenju analitičara utjecati na investicije.

Prema Linićevim riječima, najnovije spuštanje kreditnog rejtinga za države obveznice Republike Hrvatske ne bi trebalo značajnije utjecati na cijenu zaduženja, ali bi znatno veće implikacije moglo imati na investicije, pogotovo u nekonkurentne privredne grane opterećene visokom cijenom rada i prevelikim nametima.

Nije smeće, nego 'neinvesticijski' rejting, Petrokemija će biti problem

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Upitan mijenja li to njegovu ocjenu o rastu iduće godine, Linić odgovara: "I jedna i druga ocjena su prije svega negativne, slažem se, po pitanju ulaganja. Svako ulaganje u zemlju s neinvesticijskim rejtingom (Linić je, naime, odbio hrvatski kreditni rejting nazvati 'smećem', radije ga zove 'neinvesticijskim') je dosta velik rizik za investitore, prema tome, to je ono što je za Vladu zabrinjavajuće i to je ono zbog čega smo bili oprezni oko toga kako ćemo riješiti naše potrebe za financiranjem deficita. Ali to je manji dio problema i on ovisi o likvidnosti tržišta kapitala. Ali zabrinjavajuće su čak dvije ocjene da je Hrvatska rizična za ulaganja. Nama su potrebna ulaganja u energetiku. Energetika znači da tržište postoji, Hrvatska je gladna za energijom jer najveći dio energije uvozi, cijela Europa je gladna za energijom. Tu se nadamo da ćemo i pored neinvesticijskog rejtinga dobiti ulagače koji će pokazati interes", kazao je Linić dodavši kako će nedvosmisleni problem biti ulaganje u ostale industrijske grane, spomenuo je tu brodogradnju, ali i Petrokemiju – kazavši kako će ona "biti problem", jer je u tom dijelu cijena rada previsoka, nameti su previsoki, "a u Hrvatskoj smo vrlo spori pri shvaćanju da moramo mijenjati poreznu politiku". "Otpor reformama je ogroman. I tu poruku šaljemo investitorima", kazao je. 

Drugim riječima, Linić kaže kako je u drugim industrijskim granama (u odnosu na energetiku) stanje drukčije jer su opterećene cijenom rada i nametima, međutim unatoč tome teško se mijenja svijest i spremnost za promjenama porezne politike.

Objašnjavajući zašto Hrvatska ima nedovoljan gospodarski rast, Linić je kazao kako je hrvatsko gospodarstvo najviše okrenuto prema trgovini, odnosno osobnoj potrošnji. Kao drugi razlog navodi činjenicu da je dosad glavninu rasta nosio građevinski sektor, koji je sada u problemima. Kao jedan od osnovnih problema Hrvatske navodi i zapuštenu proizvodnju i industriju.

'Previše sredstava ulažemo u subvencije'

Linić je kazao kako nemamo dovoljno produktivnih ulaganja ("a to znači proizvoda") te da smo zbog toga nekonkurentni. Ocjena Moody'sa je i da nemamo kvalitetno okruženje za poduzetnike, da imamo zastarjeli i prevelik javni sustav – "i tu se prije svega misli na trgovačka društva". Zamjeraju nam i nedovoljnu privatizaciju te neprovedene strukturne promjene. Tu je i nedovoljna fleksibilnost tržišta rada.

"Ocjena je također da previše sredstava ulažemo u subvencije i to ovaj put ocjenjuju za brodogradnju i poljoprivredu", kazao je Linić.

Jedna od ocjena na kojima je Moody's temeljio svoje snižavanje rejtinga je povećanje vanjskog duga. Ocjenjuju naime da Hrvatska ima prevelik dug u odnosu na BDP pa je to jedan od razloga za smenjenje kreditnog rejtinga naših obveznica. Podsjetimo, javni dug Hrvatske premašio je 50 posto BDP-a.

To je, kaže Linić, ocjena kojoj Vlada nema što dodati, ali i ocjena koja pokazuje gdje su problemi Hrvatske: nedovoljna ulaganja u proizvodne djelatnosti. Bitka za proizvodne djelatnosti je, kaže Linić, ono na što Vlada ima odgovore, a odgovori su bitka za financijsku konsolidaciju privatnog sektora, gdje će se, kaže on,  pokušati financijskim restrukturiranjem trgovačkih društava zadržati radna mjesta i potaknuti investicije.

To je, dodaje također, proces koji će trajati cijelo ovo polugodište. Još jednom je podsjetio na nova ulaganja u sektor energetike, naglašavajući da je riječ o privatnim ulaganja, što dakle ne znači opterećenje za državni proračun.

Jedno od rješenja? Porez na nekretnine

Jednim od rješenja smatra uvođenje poreza na nekretnine kojim bi Vlada supstituirala pad prihoda nužnih za funkcioniranje zdravstvenog sustava, koji su pali zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo za dva indeksna boda.

To se rješenje, po njegovim riječima, tim više nameće jer Vlada ne odustaje od daljnjeg snižavanja doprinosa za zdravstvo za šest indeksnih bodova do kraja mandata.

Upravo porez na nekretnine koji bi plaćali bogatiji građani i poduzeća čija imovina nije u funkciji, zatvorili bi poreznu rupu nastalu smanjenjem doprinosa, drži ministar financija.

Kakav god bio i koliko god bio nezgodan zbog investicija, kreditni rejting doprinjet će da neki shvate u kakvom smo stanju, zaključuju Linić.

Smatra da Vlada zbog najnovijeg snižavanja kreditnog rejtinga ne bi trebala mijenjati svoju projekciju gospodarskog rast iz siječnja, ali mora se usredotočiti na to da proračunski deficit ne prijeđe planiranih deset milijardi kuna.

'Imamo odgovor'

Linić kaže da Vlada ima odgovore na primjedbe koje je u svojem izvještaju naveo Moody's – konsolidira privatni sektor kroz predstečajne nagodbe, ohrabruje ulaganja i to posebice privatna u energetiku, radi na stabiliziranju javnih poduzeća, ide se na privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, restrukturiranje željeznica i sl., dovršava privatizacija brodogradilišta i odgovorno se odnosi prema proračunu i državnim financijama.

Najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997.

Zbog izostanka gospodarskog oporavka i slabih izgleda u nadolazećim mjesecima agencija Moody's je srušila kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu. Podsjetimo, sredinom prosinca to isto je učinila agencija Standard&Poor’s. Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997., podatak je Hrvatske narodne banke (HNB). Državne obveznice umjesto ocjene Baa3 nose oznaku Ba1, što u klasifikaciji Moody’sa ukazuje na špekulativni dužnički papir značajnog rizika. Ulagači bi prilikom idućeg posuđivanja novca mogli tražiti veći prinos, što bi poskupilo daljnje zaduživanje zemlje.

"Glavni razlog spuštanja rejtinga su slabi izgledi za gospodarski rast. Hrvatska privreda i dalje nema novi izvor rasta", navodi se u priopćenju Moody’sa kojeg potpisuje analitičarka Lucie Villa. Rast temeljen na privatnoj potrošnji i građevinarstvu je istrošen, dok investicija u proizvodnju nema, čime nema ni izvoza.
 

>> Saborski zastupnici očekivali pad rejtinga Hrvatske: To je ocjena Vlade