Dobrodošla u euro, Hrvatska!, uz prateću englesku i francusku inačicu, osvanuo je plakat na ulasku u Charlemagne zgradu Europske komisije u Bruxellesu u utorak. Sa zelenim svjetlom Vijeća ministara koje je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja iduće godine Hrvatska postaje 20. članica eurozone. Tečaj konverzije domaće valute fiksiran je na 7,5345 kuna za euro i isti je onaj po kojem po kojem je Hrvatska prije dvije godine ušla u tečajni mehanizam (ERMII).

Točno devet i pol godina nakon ulaska u članstvo i osam godina od posljednjeg monetarnog proširenja Hrvatska radi posljednji veliki iskorak prema jačoj integraciji u europsko gospodarstvo s kojim je duboko integrirana i ostvaruje glavninu trgovinske razmjene. Povrh spomenute odluke o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) pravno gledano usvojilo je još dva dokumenta: dopunu uredbe prema kojoj će se na popisu 19 članica monetarne unije naći i Hrvatska kao 20. članica te uredbu o definitivnom tečaju konverzije kune u euro.

Premda je zemlja neosporno zadovoljila maastriške kriterije nominalne konvergencije, pridruživanje monetarnoj uniji dolazi uz snažan politički vjetar u leđa u svjetlu pritisaka koje je donijelo ekonomsko i političko prelijevanje efekata rata u Ukrajini na Europu, ali i danas pomalo zaboravljen Brexit. Dužnosnici Europske komisije čak i u neslužbenim kontaktima kategorički poručuju da “nije bilo pomoći”, već da je Hrvatska odradila ogroman posao da zadovolji uvjete stabilnih cijena, održivih javnih financija (manjka i javnog duga), kamatnih stopa i stabilnog tečaja.

“Velik dan za Hrvatsku, povijesni. No, nije samo velik za Hrvatsku već i za Europsku uniju i monetarnu uniju. Činjenica da će Hrvatska postati 20. članica eurozone svjedoči da su euro integracije trajni proces koji odašilje pozitivnu poruku svim građanima”, rekao je ministar financija Zdravko Marić kojem je potpisivanje dokumenata o euru bilo među posljednjim aktima kao resornog ministra nakon što je prošli tjedan iznenađujuće podnio ostavku.

Premijer Andrej Plenković ponovio je da je Hrvatska ostvarila strateški cilj. “Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske”, rekao je premijer Plenković.

I desetljeće mandata Borisa Vujčića obilježilo je približavanje Europi, prije toga i pregovaranje o ulasku Hrvatske u Uniju, pa ni guverner ne skriva zadovoljstvo zadnjim korakom.

Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, ustvrdio je Vujčić.

‘Hrvatska je dovoljno snažna’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U Europskoj komisiji zadovoljno podvlače crtu pod odrađeni posao, smatrajući da je zemlja dovoljno snažna da uvede euro. Podsjećaju da je s ulaskom u EU Hrvatska odmah kliznula u Proceduru prekomjernog deficita da bi otada postepeno čistila nered u javnim financijama te, naposljetku, ove godine makro neravnoteže ostavila iza sebe postavši jedina članica s nacionalnom valutom koja je zadovojila kriterije. Posao nije gotov, upiru prstom naši sugovornici, unatoč povratku na pretkrizne trendove rasta, bitnom smanjenju javnog duga i jačanju potencijalnog rasta, rizici se identificiraju na zaduženjima privatnog sektora, kako kućanstva tako i poduzeća, ali i na tržištu nekretnina što je potencijalan izvor rizika za banke.

Pripreme za uvođenje eura već su da5leko odmaknule, a nakon formalne odluke u narednim danima potpisat će se dokumentacija kojom će se prenijeti intelektualna prava za izradu eurokovanica s Hrvatskom narodnom bankom. Sa zelenim svjetlo Vijeća uskoro kreće intenziviranje informativne kampanje koju je sufinancirala Europska komisija oko svih aspekata koji će pratiti uvođenje nove valute. Od 5. rujna sve cijene u morat će biti iskazane u kunama i eurima da se građani i gospodarstvo naviknu na računicu, a dvostruko iskazivanje trajat će cijelu 2023.

Operativnog posla pred Hrvatskoj još je puno. Uskoro bi trebala početi masovna izrada eurokovanica s nacionalnim motivima pošto je odrađena testna faza kovanja u kojoj je trebalo provjeriti zadovoljavaju li one sve tehničko-formalne zahtjeve. Hrvatska će pribaviti dio eurokovanica i od drugih država članica, kupnjom ili zamjenom, na što u Bruxellesu blagonaklono gledaju jer “pokazuje volju za integracijom”. I prije siječnja u prodaji će biti paketići kovanica eura koji će se moći kupiti i prije službenog uvođenja eura, a ti se se “startni paketići” u ostalim članicama pokazali vrlo popularni, posebno kao pokloni uoči blagdana.

Tijekom komunikacijske kampanje, doznajemo, senzibilizirat će se svi sudionici i vlast oko najcrnjeg scenarija mogućih rizika koji bi se mogli pojaviti, poput kaosa u bankama ili trgovinama. Bankama se savjetuje da angažiraju dodatno osoblje, otvore dodatne šalterima ili produlje radno vrijeme kako bi stvari tekle glatko. Kreditori će trebati jasno reći svojim klijentima koji će bankomati u mreži biti napunjeni eurima budući da operativno neće biti moguće pripremiti sve uređaje diljem zemlje da od prvog siječnja budu napunjeni eurima.

Jesmo li već pogriješili?

Na pitanje je li Hrvatska pogriješila što nije posegnula za crnim listama, što su promjerice u Slovačkoj ocijenili kao ključnim instrumentom koji je spriječio lov u mutnom i zaokruživanje cijena, u Komisiji poručuju da je Hrvatska odradila više-manje sve isto kao i ostalih 19. članica prije nje. Premda euro uvodi pod nezabilježenom inflacijom u povijesti Starog kontinenta, barem otkad ju Eurostat prati, u Bruxellesu vjeruju “javnost shvaća da živimo u drugom vremenu, rata i energetskog kaosa” te da će najbolji alat biti kampanja o “poštenom zaokruživanju” tijekom koje će se trgovce poticati da potpišu izjavu o fer zaokruživanju.