Cijene nekretnina na Jadranu, a i u dobrom dijelu ostatka Hrvatske, postale su nepriuštive većini hrvatskih građana. Unatoč tome, na internetu se povremeno pojavljuju oglasi koji sugeriraju da još uvijek postoje povoljne nekretnine na dobrim lokacijama.

Barem bi se to dalo zaključiti na temelju jedne objave na Facebook stranici “Prodaja apartmana, kuća, zemljišta na moru do 50 000 eura“. Ondje je, naime, nedavno jedan korisnik Facebooka izrazio interes za kupnju kuće ili apartmana u potezu od Crikvenice do Šibenika, a budžet kojim raspolaže je 60,000 eura.

Unatoč sumnjama drugih korisnika, koji su izrazili mišljenje da je teško pronaći nekretninu na Jadranu za takve niske iznose, pojedinci su podijelili iskustva suprotna od uobičajenih očekivanja.

rekorderi smo po stopi rasta cijena

Stranci se povlače: Sve više odustaju od kupnje nekretnina u Hrvatskoj

dobra ulaganja

Gradovi u kojima je najbolje kupiti nekretninu – na popisu je i jedan iz našeg susjedstva

– Zašto ne bi našla za te novce? Ja sam nedavno prodao kamenu kuću s dvorištem, smokvama i pogledom na more u Crikvenici za 40,000 eura – glasio je jedan komentar. – U centru Senja je prije nekoliko tjedana renoviran stan od 75 m2 prodan za 70,000 eura. Ima još stanova za male novce, samo treba bit uporan. More je jednako u Crikvenici, Šibeniku i na otoku Krku, pa tako i u Senju – piše drugi.

Procjenjuje se da bi 2024. mogla biti prva godina pada cijena nekretnina u Hrvatskoj, nakon dugogodišnjeg uzlaznog trenda. A već je u prvih šest mjeseci 2023. zabilježeno usporavanje prodaje u odnosu na 2022. od 9,3 posto, piše Večernji list.

– Očito će doći do usporavanja tržišta i kod nas, cijene više zasigurno neće rasti, sve je veća razlika tražene i ostvarene cijene stanova. No mislim da se iskustvo koje smo imali iz krize 2008. ne može više ponoviti jer smo na razini zemlje tada gradili 25.000 stanova, a danas gradimo oko 15.000. A i to je veoma često prazno. Dio građana usto je naučio lekciju do kojih se razmjera prihoda može zaduživati, donesen je i Zakon o potrošačkom stambenom kreditiranju, čak su i banke manje izdašne u davanju kredita, vode računa o kupovnoj moći onih kojima daju kredite. Banke kod nas nikad nisu bile ozbiljan partner u programima gradnje priuštivih stanova, kao u svojim maticama: u Austriji, Italiji, Njemačkoj… K tome, one su nas prije bile kolonizirale stambenom štednjom, a da smo premije za stambenu štednju ulagali u socijalne i javnonajamne stanove, stambena zbrinutost građana danas bi kod nas ipak bila bolja – kazao je za Večernji profesor s Pravnog fakulteta Gojko Bežovan.

Da se može očekivati pad cijena nekretnina, istaknuo je i guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjem briefingu središnje banke na kojem su predstavljene makroekonomske projekcije.

– U eurozoni je pao volumen prodaje, a sad i cijene, no ne u svim zemljama. Mi smo na repu tog ciklusa, vidimo slična kretanja, ali s pomakom. Pao je broj transakcija i manji je interes stranaca, ali još ne vidimo pad cijena kakav vidimo u drugim zemljama. Padu cijena prethodi pad likvidnosti. Ima nekih naznaka da se to događa – tržište se znatno ohladilo, ako se želi prodati, mora se ići sa znatno nižim cijenama – istaknuo je čelnik središnje banke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost