Kriza pred vratima, a Vlada očekuje 4,8% više od poreza

Autor: Jadranka Dozan , 05. studeni 2022. u 07:56
Na razini državnog proračuna očekuje se deficit od 2,6 posto BDP-a/Shutterstock

Na jučerašnjoj sjednici u Banskim dvorima predstavljeni proračunski planovi.

Budući da s početkom 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, proračunski planovi Vlade prvi su put i predstavljeni u eurima.

Oni su bili i jedina tema jučerašnje sjednice Vlade, a kako je uvodno istaknuo premijer Andrej Plenković, “ovo će biti proračun za ublažavanje posljedica krize”, ali i proračun koji ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj i iskoristiti sva ulaganja koja se odnose na energetsku tranziciju, obrazovanje, zdravstvo, socijalne potpore, obnovu od potresa…

Naglašavajući kontekst krize, podcrtao je kako to danas ponajprije podrazumijeva posljedice ruske agresije na Ukrajinu i njezinoga učinka na cijene energenata i hrane, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima”.

U znaku usporavanja
Sve u svemu, ekonomsko okruženje na kojemu se baziraju i fiskalni planovi u znaku je globalnog usporavanja koje, dakako, utječe i na domaće gospodarstvo. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su na 9 posto više od aktualnog plana za ovu godinu, a približno toliko (točnije, 8,8 posto) veći je u odnosu na ovu godinu i plan ukupnih rashoda.

“Rashodi za 2023. godinu planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura i viši su za 2,1 milijardu eura”, na predstavljanju prijedloga plana rekao je ministar financija Marko Primorac.

“Povećanje rashoda prije svega je rezultat povećanja stavki za zaposlene,  za mirovine i mirovinska primanja te socijalne naknade i pomoći”, istaknuo je.

9

posto bit će veći ukupni prihodi državnog proračuna od aktualnog plana za ovu godinu

No, u nabrajanju se dotaknuo i subvencioniranja stambenih kredita, financiranja demografskih mjera, ulaganja u zdravstvo i obnovu od potresa, energetsku infrastrukturu, kao i pomoć ugroženim građanima.

S druge strane, iduće se godine računa na 24,9 milijardi eura ukupnh prihoda državnog proračuna. Projekcije rasta prihoda odražavaju predviđanja usporavanja rasta BDP-a sa 5,7 posto, koliko se očekuje u ovoj godini, na 0,7 posto u idućoj, i to uz usporavanje (prosječne) inflacije s ovogodišnje dvoznamenkaste stope na i dalje povišenih 5,7 posto.

Prognoze za inflaciju u godini prelaska na euro su, dakle, tek malo više od od trenutnih predviđanja inflacije za eurozonu (5,5 posto).

Najveći doprinosi rastu doći će od rasta investicija i državne potrošnje. Rast osobne potrošnje trebao bi osjetno usporiti (prema projekcijama, očekuje se rast po stopi od 0,4 posto). Nasuprot tome, doprinos neto inozemne potražnje će s obzirom na očekivana kretanja uvoza i izvoza robe i usluga biti negativan.

U konačnici u Vladi računaju s 13,3 milijarde eura proračunskih prihoda od poreza odnosno 4,8 posto više nego ove godine. Pritom se, primjerice, od PDV-a očekuje 9,1 milijardi eura, od trošarina 2,2 milijarde, od poreza na dobit 1,6 milijardi eura.

Slijedom rast nominalnih bruto plaća i broja zaposlenih doprinosa se očekuje prikupiti 4 milijarde kuna ili osam posto više nego u ovoj godini. Među stavkama kod kojih se (i) dogodine planira snažan rast, čak 32 posto, su pak tzv. Pomoći koje se u najvećoj mjeri odnose na sredstva iz EU, koja su planirana na 5 milijardi eura.

Utjecaj paketa
I na prihodnu i na rashodnu stranu iduće godine nemali utjecaj imaju Vladini paketi inflacijskih amortizera (proljetni i jesenski).

Na razini opće države fiskalni učinci mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka već ranije su za 2023. procijenjeni na strani prihoda (kroz utjecaj na smanjenje prihoda) na 1,68 milijardi kuna, a na rashodnoj strani 2,68 milijardi.

Računajući i ovu i iduću godinu, fiskalni učinak tih mjera doseže gotovo deset milijardi kuna (5 u ovoj i 4,36 milijardi kuna u idućoj godini).

Prema planskim veličinama prihodne i rashodne strane, kod državnog proračuna očekuje se deficit od 2,6 posto BDP-a, dok bi na razini opće države zbog očekivanog suficita izvanproračunskih fondova (+0,3%) manjak trebao biti nešto manjih 2,4 posto.

Takva kretanja pak trebala bi osigurati nastavak silazne putanje javnog duga na 67,2, a do 2025. i na 63,5 posto BDP-a. Ukratko, plan je da se u iduće tri godine udjel javnog duga smanjuje godišnje za 2,2 postotna boda, a to danas zvuči prilično optimistično.

Komentirajte prvi

New Report

Close