U prvoj godini mandata Vlada nije uspjela obuzdati državnu potrošnju kako je planirala. No poreznim promjenama i zaoštravanjem naplate državnih nameta pobrinula se da i prihodi premaše planske iznose, i to za 1,4 milijarde kuna, pa bi deficit državnog proračuna ove godine trebao biti tek neznatno veći od prvotnog plana.

U sklopu rebalansa manjak državnog proračuna za 2012. korigiran je za manje od 100 milijuna, na 10 milijardi kuna. U odnosu na BDP koji će prema novim projekcijama Vlade realno pasti 1,1 posto (znatno manje od većine prognoza) proračunski deficit rebalansom se povećava sa 2,9 na 3 posto BDP-a.U odnosu na lanjski manjak proračuna (4,2 posto BDP-a) to upućuje na smanjenje deficita za oko četiri milijarde, što zvuči solidno. Međutim, glede fiskalne prilagodbe Vlada se nema baš čime pohvaliti. "Rebalans nam nije otkrio ništa novo, a najvažnije je da nije započeta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani koju smo priželjkivali", kaže Željka Matijević-Živković, analitičarka Raiffeisen banke. Fiskalnu 2012. na sličan način vidi i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. "Iz džepova građana u proračun je povećanjem poreza prebačeno oko tri milijarde kuna, a uz podizanja administrativno reguliranih cijena može se govoriti o više od 4,5 milijardi kuna koje su prebačene u (širi) javni sektor. U isto su vrijeme rashodi ostali bez većih reformi i više-manje isti kao lani, s tim da su najveća smanjenja, nažalost, ostvarena na investicijama". Službeno, doduše, i nakon što se rebalansom "priznalo" probijanje prvotno planiranih rashoda za čak 1,5 milijardi kuna (na 120,3 milijarde), izdaci u 2012. trebali bi biti 800 milijuna kuna manji nego lani.

No Lovrinčević drži da je i to smanjenje dvojbeno jer je u proračun ukalkuliran samo dio tereta restrukturiranja škverova slijedom razvodnjenog procesa prodaje (nema 3. maja). Usto, uštede na neisplati božićnica u dijelu javnog sektora otvaraju rizik tužbi. Uz korektno uvrštenje obveza proračuna, kaže, glavno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti ove godine nije ispunjeno, a struktura proračuna je dodatno pogoršana u odnosu na 2011. godinu. Sve to čini startne pozicije u 2013. težima, a nastavak recesijskih kretanja izglednijim. Rashodi su najviše probijeni na stavci za zaposlene koji su, računajući i zdravstvo, plan premašili za čak 1,6 milijardi kuna. Troškovi kamata (za preuzeti dug brodogradilišta te za inoobveznice) probili su plan za 416, a subvencije za 380 milijuna (Brodosplit). Novim je planom osigurano i dodatnih 150 milijuna kuna za socijalnu skrb te 100 milijuna za dug umirovljenicima. Nasuprot tome, uz "uštede" zbog kašnjenja kapitalnih projekata koji će umjesto povećanja ispasti 12 posto manji nego lani (1,3 prema gotovo 1,5 milijardi), više od plana stegnuti su materijalni rashodi te sufinanciranje projekata iz fondova EU i donacije. Na prihodnoj pak strani doprinosi bi trebali biti milijardu kuna izdašniji od plana, a po približno pola milijarde povećanja prihoda rezultat je transfera dijela dobiti HNB-a te uključenja Agencije za obvezne zalihe nafte.