Poljoprivredna tvrtka srpskog biznismena Miroslava Miškovića Delta Agrar posjeduje jedan od najvećih voćnjaka u ovom dijelu Europe, u Čelarevu na čak 500 hektara. Oni su važan dio planova za nastavak velikih investicija u poljoprivredu u kompaniji u kojoj istodobno priznaju da pozorno prate što se događa oko Agrokora. Srpski mediji već su počeli špekulirati kako je Miškovićev holding zainteresirana za agro segment hrvatskog koncerna, a u intervju Poslovnom dnevniku Ivan Kostić, potpredsjednik Delta holdinga i generalni direktor Delta Agrara osvrće se i na takve informacije.  

Zbog situacije oko Agrokora i njegovih poljoprivrednih tvrtki pojavljuju se špekulacije kako je Delta zainteresirana za ulazak u neke od tih kompanija. Imate li takvih ponuda, ambicija ili želja?
Situacija s Agrokorom nije jednostavna i u mnogome utječe na cijelu regiju. Mi smo, kao kompanija, izuzetno stabilni. Posjedujemo snažan financijski potencijal koji se u određenom trenutku može iskoristiti da se neka od tih kompanija iz sustava Agrokora, koje će de facto proći kroz proces restrukturiranja, dosta osnaži i ponovo postane respektabilan igrač na tržištu. Hoće li se to dogoditi ovisi od puno čimbenika, ali bitno je da mi kao kompanija imamo i financijski i kadrovski potencijal da upravljamo velikim sustavima.

Mislite li da će u budućnosti doći do regionalnog povezivanja agrobiznis kompanija i u kom smjeru bi taj proces mogao ići?
Nezahvalno je davati dugoročnije prognoze na našim tržištima. Pogledajte samo potrese koje sada doživljava regija. U tom smislu suzdržao bih se od nagađanja što će biti, ali u svakom slučaju u Delti uvijek smatramo kako je okrupnjavanje pozitivan trend i da stvaranje jačeg regionalnog igrača pogoduje svima na ovom gospodarskom prostoru. U tom smislu, podržavamo potencijalna povezivanja, u otvaranju tržišta prije svega i u smislu vlasničkih transformacija.

Delta Agrar je nedavno najavio kako kreće u proizvodnju nove sorte jabuka koja se proizvodi samo u Italiji i Francuskoj? O čemu se radi? 
U uzgoju jabuka Delta Agrar se strateški opredijelio da se u budućnosti bavi proizvodnjom i distribucijom isključivo novih tzv. klupskih odnosno brendiranih sorti jabuka. To su sorte koje mogu uzgajati samo odabrani proizvođači, koji prethodno dobiju suglasnost nositelja licence odnosno vlasnika brenda. U ovom trenutku, u portfoliju Delta Agrara nalazi se čak osam sorti brendiranih jabuka: Modi, Kiku, Pink lady, Evelina, Rubens i još su tri sorte u test proizvodnji. Potencijali su veliki, jer svaka sorta ima svoju ciljnu grupu potrošača i uz marketing podršku, svjedoci smo da imaju sve veći broj stalnih potrošača. Tako su Modi jabuke naišle na veliki interes na ruskom tržištu, količine koje izvozimo na to tržište povećavaju se iz godine u godinu. 

Koliki je značaj Delta Agrara za poljoprivredu Srbije? Koliki udjel imate u ukupnoj proizvodnji, koliko površina i kolike prihode ostvarujete?
Delta Agrar nije u trci za kvantitetom, naš fokus je na kvaliteti, najveći mogući koji se može ostvariti u poljoprivrednoj proizvodnji. Mislim da smo u tome bez premca, to pokazuju naši rezultati. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji u prošloj godini imali smo prinose u rangu Nizozemske,  Francuske i Njemačke. Urod pšenice bio je 9,73 t/ha, dok je prosjek u Srbiji bio 4,85 t/ha. Prinos kukuruza od 16,55 t/ha više je nego dvostruko nadmašio prosjek u našoj zemlji. Slično je i s prinosima soje, suncokreta i šećerne repe koji su iznosili 5,30 t/ha, 4,50 t/ha i 90,97 t/ha. Prosječan urod jabuke je viši od 70 tona po hektaru. Našu tehnologiju praksom širimo po Srbiji i u tome je najveći značaj Delta Agrara – širenje znanja prema manjim proizvođačima. Lani je Delta Agrar ostvario prihod od oko 230 milijuna eura, a u ovoj godini planiramo više od 300 milijuna eura. 

Srbija ima rekordan izvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Koliko u njemu sudjelujete i s kojim segmentom roba? 
Delta Agrar je izvozno orijentirana kompanija čiji je cilj da izvoz u ukupnim prihodima sudjeluje s 40 posto. Ovogodišnji očekivani izvoz će iznositi više od 100 milijuna eura. 

Usmjerenost na voćarstvo vam je jedan od strateški ciljeva. Koliko imate proizvodnju i gdje sve izvozite voće? 
Smatramo da je budućnost srpske poljoprivrede u sektorima koji donose veću zaradu, a to su voćarstvo i povrtlarstvo. Zato u 2017. nastavljamo širiti nasade jabuka. Uz voćnjak u Čelarevu, na imanju u Zaječaru nastavljamo sadnju voćarskih i vinogradarskih kultura. Prvi put planiramo podizanje nasada trešnje, na prvih 30 hektara. Riječ o najmodernijem projektu koji podrazumijeva gustu sadnju, navodnjavanje i sustav prihrane 'kap po kap'. Planiramo znatno povećanje plasmana na tržištu Ruske federacije. U tome će nam pomoći firma Delta Frukt koju smo nedavno osnovali u Moskvi.

Ostvarujete li neki izvoz i koji na tržište Hrvatske, kupujete li nešto kod nas? 
Hrvatska za našu kompaniju predstavlja prirodno tržište na kome i kupujemo i prodajemo robu. Poseban naglasak bih stavio na kupoprodaju uljarica, jer je tu intenzitet razmjene najveći. Postojeći obujam trgovanja s hrvatskim tvrtkama relativno je skroman i da postoji velik prostor za unapređenje. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Srbija se približava EU i otvaraju se fondovi IPARD-a. Koristite li hrvatska iskustva i da li već sad radite na edukaciji kooperanata kako bi došli do novca? 
Iskustva članica EU pokazala su da su IPARD fondovi jako bitni u razvoju poljoprivrede jedne zemlje, zbog  čega s posebnom pažnjom pratimo proces otvaranja poglavlja u kome se Srbija trenutno nalazi. Sukladno europskim iskustvima, našim kooperantima ćemo organizirati lakši pristup IPARD fondovima kada za to dođe vrijeme. 

Koliko Delta Agrar investira u tehnološke novitete? 
Poljoprivredu smatramo strateškom granom, ali ne bilo kakvu, već samo modernu, efikasnu i utemeljenu na najnovijim tehnologijama. Za takvu strategiju ključna su kontinuirana ulaganja pa u 2017. planiramo investicije od 37 mil. eura, dvostruko više nego lani.