Proteklih mjeseci svjedoci smo snižavanja prognoza gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj i idućoj godini. Međunarodni monetarni fond, Europska komisija i brojni analitičari dobro su argumentirali zbog čega se hrvatska ekonomija počinje hladiti. Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto, koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju.
Možda je najozbiljnije zvučalo upozorenje iz Hrvatske narodne banke koja je procijenila da bi, prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti, realni rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto, koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju.
Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto, koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju. Naravno, dosta toga, kao i uvijek u Hrvatskoj, ovisi o turističkoj sezoni, a tu ćemo biti “pametniji” tek početkom listopada kad budemo imali cjelovitu sliku ovogodišnje turističke godine.
Dok nas na makroekonomskoj sceni čeka, dakle, usporavanje koje će sa sobom povući i neizbježne odluke o određenom rezanju javnih troškova, ovih dana objavljeni rezultati hrvatskih korporacija pokazuju sasvim drukčiju sliku. Optimističniju. Čak i kompanije koje su prethodnih godina imale problema u poslovanju zbog pritiska visokih cijena sirovina, poput Kraša, znatno su oporavile poslovanje.
U nekim drugim sektorima ima i blistavih izvedbi, poput Ine koja već odavno nije imala ovako dobar kvartal. Rezultati banaka potvrđuju stabilnost, a i brojne druge velike kompanije poput Tokića, Adrisa, Končara, Dalekovoda, Atlantic Grupe i Ericssona Nikole Tesle i zbog izvoznih poslova objavljuju vrlo dobre šestomjesečne rezultate. Ostaje nam još idućih dana analizirati rezultate kompanija iz turističkog sektora, iz kojih ćemo vjerojatno moći iščitati i važne turističke trendove.
Iako se u Hrvatskoj korporativni rezultati ne analiziraju ni približno ozbiljno i detaljno kao na razvijenijim tržištima, posebno Americi gdje je to postao i poseban sektor koji je posljednjih desetljeća itekako narastao, naš je zadatak kao poslovnog medija ozbiljnije progovarati o tome. Ponekad se objavljivanje niza brojki nekome može učiniti dosadnim, ali za one koji ih znaju iščitavati, to je važan signal o tome što nas čeka u bliskoj budućnosti.
Sve u svemu, dioničarima hrvatskih kompanija ova će godina biti vrlo dobra. Iz makroekonomske perspektive, dobro je što moguće ekonomske teškoće idućih godina kompanije dočekuju spremne. Najavljene investicije, poput one Mlinara, dodatno potvrđuju tu tezu, uz jamstvo održavanja zaposlenosti na povijesno visokoj razini. Geopolitička situacija čini se nikad izazovnija i neozbiljno je bilo što prognozirati, ali možemo biti relativno mirni.
