Zbog aktualnih izazova, geopolitičkih sukoba i carinskih ratova, ali i kontinuiranog problema klimatskih promjena koji destabiliziraju tržište, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, zbog čega proizvodnju hrane treba pozicionirati kao strateški nacionalni interes, poručeno je s 18. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koja se održava u Opatiji.

 Prekomjerni uvoz visokofinaliziranih proizvoda i veliki vanjskotrgovinski deficit ukazuje na potrebu jačanja preradbenih kapaciteta, uvođenja inovacija i primjenu novih tehnologija.

“Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal, od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao se za preko 20 posto, a stvorili smo prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU. Međutim, niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja.

Zato je važno da u aktualnim 3. izmjena Strateškog plana ZPP-a uz EU sredstva, povećamo udio nacionalnih sredstava barem za 30 posto i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i  ključni alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji”, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

“Ministarstvo podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom. Kroz oznaku ‘Dokazana kvaliteta’ jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU. Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan”, kazao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je da kontinuirane i redovite službene kontrole kvalitete i sigurnosti hrane predstavljaju temeljnu, svakodnevnu zadaću sanitarne, veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata.

„U prošloj godini smo imali izraziti trend povećanja nesukladnih objekta – trgovine s prosječnih 12,5 posto na 27 posto i kontinuirano veliki broj nesukladnih objekta tipa pekarnice, te smo na temelju procjene rizika u okviru strateškog planiranja, u ovoj godini pojačali nadzor u maloprodaji, a posebice nadzor nad sustavima samokontrole u odjelima gotovih jela, tzv. ‘toploteka’ i delikates odjela. Preliminarni ovogodišnji rezultati nadzora potvrđuju potrebu za dodatnim naporima u jačanju mehanizama nadzora i promicanju kulture sigurnosti hrane“, poručio je Mikulić.

O važnosti biotehnologije za povećanje dostupnosti i pristupačnosti hrane te za njenu kvalitetu govorio je Francisco Javier Dominguez – Orive, predstavnik Glavne uprave za tajništvo Europske komisije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Europska komisija aktivno potiče razvoj biotehnologije kako bi unaprijedila sigurnost hrane, prehrambenu sigurnost i održivost diljem EU-a. Ključna inicijativa je prijedlog za Nove genske tehnike (NGT) u oplemenjivanju biljaka. Cilj je razviti usjeve otpornije na klimatske promjene, s manjom potrebom za kemijskim sredstvima i boljim nutritivnim svojstvima. Ovaj prijedlog usklađen je s ciljevima EU-a o modernoj, konkurentnoj i održivoj poljoprivredi, uz osiguravanje sigurnosti i transparentnosti”, kazao je Dominguez – Orive.

Važan je i Zakon o biotehnologiji jer će osigurati koherentan okvir za poticanje istraživanja i razvoja ove znanstvene grane te pojednostaviti regulatorne postupke, čime bi se skratilo vrijeme ulaska proizvoda na tržište.

Inovacije u prehrambenoj industriji i korištenje novih tehnologija tema su izlaganja Zvonimira Sedlića, predsjednika Uprave NutriS-a, tvrtke koja proizvodi inovativne proizvode na biljnoj bazi.

“Inovacije i ulaganja u regenerativnu poljoprivredu te lokalnu proizvodnju biljnih proteina pomažu jačanju otpornosti prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Time se povećava sigurnost hrane, smanjuju emisije i troškovi proizvodnje, a industrija se usklađuje s EU strategijama poput Green Deala i Farm-to-Fork – za održiviju i sigurniju budućnost hrane”, kazao je Sedlić.

Kako funkcionira Nacionalni sustav za uzbunjivanje i suradnju u području sigurnosti hrane, kako se rangiraju rizici od opasnosti u hrani te koji su alati za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji, neke su od tema dvodnevne konferencije koja je okupila oko 400 domaćih i stranih stručnjaka. Kao i na proteklih nekoliko izdanja konferencije, neizbježna tema je digitalna transformacija prehrambene industrije i  prednosti primjene umjetne inteligencije.

Predstavit će se i razvoj strategije iskorištavanja biopotencijala nusproizvoda bobičastog voća te njihova primjena u različitim segmentima prehrambene industrije, na čemu rade istraživači na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Koncept kružnog gospodarstva postaje sve važniji jer je resursa sve manje, a cijena im je sve veća.