Nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nedavno odbilo prijedlog novog Generalnog urbanističkog plana (GUP) za Grad Zagreb krenule su brojne rasprave.

Dok je dio njih bio politički, treba se naglasiti kako osim političkih nesuglasica, odbijanje također usporava razvoj infrastrukture i urbanizacije, a može imati i ozbiljan utjecaj na gospodarstvo, smanjujući investicije, otvaranje novih radnih mjesta i poslovnih prilika za građane.

Vraćen na doradu
Svjedoči tome i Dragutin Kamenski, osnivač Kamgrada, koji nam je u kratkoj izjavi rekao: “Za nas sve što nije definirano i što pronalazak rješenja dulje traje, to više onemogućava adekvatno poslovanje. Volio bih da se sve uskladi, kako bi se potom mogle planirati poslovne aktivnosti”.

Podsjetimo, dokument je formalno vraćen na doradu jer su iz nadležnog ministarstva naveli kako su uočili nepravilnosti u usklađenosti s zakonodavstvom i održivosti prostora. Također, zahtijevaju dodatna pojašnjenja u vezi s utjecajem na okoliš i infrastrukturnim rješenjima.

Ivan Križić, arhitekt i predsjednik Društva arhitekata Zagreba, objašnjava da nakon odbijanja sve nastavlja funkcionirati po trenutnom GUP-u.

Mogućnost propitivanja
“Traženjem dorade prijedlog plana Ministarstvo je stavilo pod znak pitanja dosadašnju praksu izrade prostornih planova strogo gledajući primjenu Zakona o prostornom uređenju. Dokumentom koji su uputili Gradu Zagrebu pod znak pitanja su stavili sve odredbe koje se odnose na teme urbane preobrazbe, urbanistički planovi sanacije, urbanistički planovi općenito, gradski projekti, priuštivo stanovanje, obvezni arhitektonsko-urbanistički natječaji i sl.

U pravilu ovim propitivanjem nije zaustavljena mogućnost izdavanja građevinskih dozvola za projekte i grad će i dalje moći razvijati po trenutno važećem GUP-u, ali je ovim dopisom otvorena mogućnost za propitivanje svih alata koje arhitektonska, urbanistička i prostorno planerska zajednica u Hrvatskoj, ali i u svijetu, poznaje i primjenjuje desetljećima”, smatra Križić.

Arhitekt tvrdi da je to posljedica na koju DAZ upozorava od prvog dana stupanja na snagu spornog zakona, jer prema njegovom mišljenju, “zakon od prvog dana nije dao ispravan pravni okvir za alate, procedure, pravila koje kao društvo nužno trebamo za kvalitetan i dugoročno održiv razvoj i zaštitu prostora”.

Povijesna prekretnica

Može li Hrvatska postati europski lider u AI-u? Tri ključna koraka mogu nas odvesti u tom smjeru

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj