Roberto Kutić od Lexandra očekuje da bi kroz naredne dvije godine mogao doseći vrijednost od 100 milijuna eura. I to je skromna verzija procjene. Lexandro AI je hrvatski proizvod zasnovan na umjetnoj inteligenciji za globalnu utrku na tržištu pravne tehnologije (legal tech), koje proživljava dinamičnu tehnološku revoluciju. Kutić, jedan od osnivača Infobipa, platformu Lexandro, čija je glavna autorica Martina Ćurić, donosi na tržište s novom kompanijom Festina Tehnology, a razvili su je u suradnji s Microsoftom.

Pojednostavljeno, pomažući u obavljanju niza repetitivnih i administrativnih pravnih poslova – od pretraživanja podataka do sastavljanja ugovora i drugih dokumenata, ali i složenijih poput povezivanja pravnih slučajeva i objašnjavanja zakona, te spajanja pravnog znanja s kompanijskim znanjem o poslovanju – umjetna inteligencija najavljuje možda i najveću promjenu u obavljanju pravnih poslova još od starog Rima.

“Nikada prije niste imali alat koji odvjetniku može toliko ubrzati posao”, kaže Kutić, tumačeći da ono što je mlađi pravnik u tvrtki radio i po nekoliko dana uz pomoć AI-a može biti napravljeno u nekoliko minuta ili sati. Platformu Lexandro opisuje kao radni prostor za pravno znanje čije poslovno širenje vidi isprva na Balkanu, Italiji i Južnoj Africi te, po nalasku kvalitetnih partnera, na tržište SAD-a i Ujedinjenog kraljevstva. Umjesto glasnog lansiranja, Lexandro je na tržište pušten tiho i trenutačno ga koristi i istovremeno testira nekoliko desetaka prvih korisnika.

Dostupnije i brže

Odmah naglašavajući kako umjetna inteligencija neće zamijeniti pravnike i odvjetnike već će im dati širinu i brzinu koju prije nisu mogli imati, Kutić tumači u kojem smjeru ide promjena. “Konzumirat će se puno više pravnih usluga jer će postati dostupnije i brže” kaže Kutić. U njegovoj viziji budućnosti AI će omogućiti većem broju ljudi da dođu do pravne zaštite tako što će rasteretiti pravni sustav niza poslova pa suci više neće biti prebukirani niti će odvjetnici biti nedostupni.

“Ne znam što će sve biti disruptirano, ali znam da će tempo promjene biti brutalno brze”, kaže Kutić. Fortune Business Insights procjenjuje da će se tržište pravne tehnologije, koje 2026. vrijedi između 36 i 38 milijardi dolara, do 2033. godine gotovo udvostručiti na 70 milijardi dolara. Rast “legal techa” očit je u brojnim svjetskim primjerima. Jedan od njih je Harvey AI. Njegovi su ga tvorci Gabriel Pereya i Winston Weinberg tako nazvali jasno aludirajući na Harveyja Spectera, brilijantnog fiktivnog odvjetnika iz televizijske serije Suits.

Pet godina kasnije tvrtka im vrijedi 11 milijardi dolara nakon što je Harvey AI ovog proljeća od investitora dobio još 200 milijuna dolara za razvoj. Novac će uložiti u stvaranje nove generacije agenata umjetne inteligencije koji će još efikasnije automatizirati složene pravne procese. Harveyja koristi stotinjak tisuća odvjetnika u 1300 organizacija iz 60 zemalja. Otprilike u isto vrijeme Legora AI, švedski startup, koji je osnovao Max Junestrand, prikuplja 550 milijuna dolara, doseže vrijednost od 5,5 milijardi dolara i postaje jedna od najbrže rastućih AI platformi u pravnom sektoru koju danas koristi tisuću pravnih odjela i odvjetničkih ureda na više od 50 tržišta. I neki u Hrvatskoj. Iz Legore su najavili su potpunu integraciju umjetne inteligencije u svakodnevne pravne procese.

Na globalnoj sceni veliki izdavači pravnih baza poput Thomson Reutersa i LexisNexisa kupuju manje AI startupe kako bi njihovu tehnologiju integrirali u svoje platforme. Thomson Reuters je taman najavio novu integraciju između svog AI pravnog sustava CoCounsel Legal i Anthropica (Claude modeli) koja omogućuje spajanje generičkih AI alata i pravnih sustava s provjerenim izvorima. CoCounsel koriste odvjetnički uredi, korporativni pravni odjeli i državne institucije u više od stotinu zemalja. Nova verzija sustava planira zadatke, bira alate, pretražuje izvore i izrađuje pravne dokumente s provjerenim citatima.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Munjevite promjene

Jedna od najvećih odvjetničkih tvrtki Freshfields Bruckhaus Deringer sa sjedištem u Londonu te uredima po Europi, SAD-u, Aziji i na Bliskom istoku krajem travnja je objavila kako je sklopila višegodišnji ugovor s Anthropicom kojim su osigurali pristup Claude modelima za svih svojih 5700 zaposlenika u 33 ureda diljem svijeta. Korištenje AI-a u tvrtki skočilo je za 500 posto odmah nakon uvođenja, objavili su. Otprilike koliko Freshfields ima zaposlenika, toliko u Hrvatskoj ima odvjetnika, ukupno 5396, prema posljednjem izvješću Hrvatske odvjetničke komore od 5. lipnja 2025. godine.

Većina, njih 3257 rade kao samostalni odvjetnici, a 2139 ih je zaposleno kod nekog drugog, bilo u odvjetničkom društvu ili kod samostalnog odvjetnika. Pretpostavka je da će se njihov poslovni svijet mijenjati munjevitom brzinom. Ubrzanje koje nudi AI omogućit će odvjetničkim uredima da s manje ljudskih resursa ispune potrebe većeg broja klijenata, a tvrtkama koje budu uspješnije usvajale nove tehnologije širenje, pa i na štetu onih koji umjetnoj inteligenciji zatvore vrata. Prema podacima Fine o prihodu ostvarenom prošle 2025. godine, 50 najvećih igrača na hrvatskoj odvjetničkoj sceni lani je zajedno ostvarilo 100,4 milijuna eura prihoda, 9,3 posto više nego godinu ranije. Samo najveći odvjetnički ured Grgić i partneri ima prihod veći od šest milijuna eura.

Iduća dva, Wolf Theiss te Hanžeković i partneri, imaju prihod veći od četiri milijuna eura. U kategoriju prihoda iznad tri milijuna eura ulaze svega tri odvjetnička društva – dva zagrebačka i jedno riječko. Ukupno 14 odvjetničkih društava ima prihod veći od dva, ali manji od tri milijuna eura. Naredna 24 odvjetnička ureda godišnje uprihode između milijun i dva milijuna eura, a blizu milijuna je narednih šest. Vodeće odvjetnike, pretežno s vrha liste pitali smo kakva su im razmišljanja o umjetnoj inteligenciji, koriste li je u radu i što ih najviše brine i kako će se odraziti na njihovu branšu.

Gotovo podjednako oprezni, ali s vrlo različitom razinom otvorenosti za razgovor o umjetnoj inteligenciji vodeći hrvatski odvjetnici uglavnom smatraju da je AI koristan za repetitivne zadatke, sažimanje, prijevode i analizu dokumenata. Najvećim rizikom smatraju povjerljivost podataka i AI halucinacije, te u pravilu smatraju da umjetna inteligencija neće zamijeniti odvjetnika, ali će promijeniti način rada i strukturu profesije. Neki su među odvjetnicima slobodniji u razgovoru o AI-ju, a neki mu uopće nisu skloni. Boris Šavorić, stariji partner u Šavorić i partnerima, devetom odvjetničkom uredu na listi koji je lani imao 2,9 milijuna eura prihoda uz godišnji rast od 12,34 posto, kratko je poručio: “Zbog poslovne i odvjetničke tajne i AI sustava koje smo probali i koje sami razvijamo, mi ne bismo sudjelovali u ovoj anketi”.

Damir Topić, stariji partner u odvjetničkom društvu Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka, šesti na listi najvećih s prihodom od 3,1 milijun eura i rastom od 10,36 posto u odnosu na godinu ranije, otvoreniji je za temu. Od početka godine njihovo je društvo, kaže, uvelo Legoru, a dosadašnja iskustva ocjenjuje vrlo dobrima. “Model je odličan u pisanju i uređivanju dokumenata, sastavljanju sažetaka te osobito kod rada na engleskom jeziku, sjajno prevodi tekstove s hrvatskog na engleski i obratno”, kaže Topić. Najvećom brigom ipak smatra bezrezervno prihvaćanje rezultata rada modela držeći pregled odvjetnika i dalje nužnim.

“Nešto je slabije pouzdan u pogledu pravnog istraživanja, pregleda sudske prakse i hrvatskih propisa”, kaže Topić koji smatra kako će AI modeli dovesti do toga da će u odvjetništvu trebati manje zaposlenih, pogotovo vježbenika i administrativnog osoblja. “To nije dobro jer će se izgubiti važan dio procesa obučavanja mladih pravnika”, kaže Topić, no ne vjeruje da će umjetna inteligencija potaknuti značajnije promjene, poput primjerice konsolidacije u branši.

Probni rad

Dva vodeća odvjetnička društva na listi, Grgić i partneri te Wolf Theiss, nisu odgovorili na pitanja. Iz odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, trećeg po veličini s lanjskim prihodom od 4,2 milijuna eura i rastom 5,7 posto u odnosu na godinu ranije, kažu kako su testirali i probno koriste nekoliko alata razvijenih upravo za pravnike. “Dosadašnja iskustva su pokazala se radi o proizvodima u fazi razvoja, od kojih neki pokazuju potencijal, ali je potrebno još napretka do trenutka

povjerenja u njihove rezultate i metode, kao i njihove svakodnevne efikasne primjene u poslovnim zadacima”, kaže Tin Težak, odvjetnik u društvu Hanžeković i partneri. U korisnost AI-ja smješta perspektivu za automatizaciju jednostavnijih poslova, rad na standardiziranim dokumentima te provođenje sadržajnih i jezičnih izmjena, a u razvoju očekuje “pametne” tražilice koje pregledavaju propise i sudsku praksu.

“Zabrinjava nas sve učestalije nekritično korištenje općih alata umjetne inteligencije od strane klijenata i pojedinih kolega”, kaže Težak te tvrdi kako je potrebno konzervativnije pristupati korištenju AI alata i temeljito provjeravati dobivene rezultate. Uz sve, u Hanžeković i partnerima ne očekuju značajan utjecaj na promjenu načina na koji odvjetnici obavljaju svoju profesiju.

Odvjetničko društvo Vukić i partneri, peti na listi najvećih s lanjskim prihodom od 3,86 milijuna eura i rastom od 18,63 posto u odnosu na prethodnu godinu, ima vrlo pozitivna iskustva u korištenju AI modela uz, kako će dodati, provjeru dobivenog sadržaja. Za potrebe hrvatskih klijenata koriste IUS-INFO ‘LEXI pretraživanje’ što je, kako tumači Zoran Vukić, putem umjetne inteligencije napredna stručna analiza pravnih sadržaja i dubinsko pravno istraživanje hrvatskih pravnih propisa i sudske prakse, a eksperimentalno koriste i napredne verzije Claude AI i ChatGPT.

“Posebno su važna pravila korištenja AI-ja u pogledu čuvanja odvjetničke tajne te zabrana unošenja bilo kakvih osobnih podataka stranaka ili naznaka kojim bi se sadržaj pravnog posla ili stranka mogli identificirati”, kaže Vukić. Naviše ga zabrinjava mogućnost povrede odnosa stranke i odvjetnika te gubitak osobnog odnosa sa strankom. Vukić, kao i drugi, ističe kako nužno da čovjek provjerava odgovore koje daje umjetna inteligencija od čije primjene očekuje da će uzrokovati smanjenje broja pomoćnog odvjetničkog osoblja, ali i pomoći u individualnoj specijalizaciji u nekim granama prava.

Asimetrija moći

Branko Skerlev, odvjetnik u društvu Whal i partneri, kaže kako u različitim fazama testiraju više rješenja, alata i modela umjetne inteligencije. Whal i partneri nalazi se na 14. mjestu liste s lanjskim prihodom 2,5 milijuna eura i rastom od 6,21 posto u odnosu na godinu ranije. “Tražimo načine primjene umjetne inteligencije koji mogu unaprijediti odvjetnički rad, a pritom zadržati oštricu zaključivanja i skepsu ispitivanja zaključaka”, kaže Skerlev, koji najveći potencijal AI-a vidi u repetitivnim zadacima, automatizaciji, strukturiranju i pregledu velikih količina dokumentacije.

“Ograničenja će, po svemu sudeći, prije biti regulatorna, etička i profesionalna. Drugim riječima, tehnologija će biti ograničena u onoj mjeri u kojoj je zakonodavac, regulatori i sama profesija budu odlučili ograničiti”, kaže Skerlev. Tumači kako ih naviše zabrinjava pitanje zaštite osobnih podataka, povjerljivosti odnosa sa strankom i činjenica da se dio modela nalazi pod kontrolom subjekata izvan Hrvatske i izvan Europske unije. Ističe da se time stvara određena asimetrija moći u korist trećih strana koje kontroliraju infrastrukturu, modele i podatkovne tokove. Tehnološka ograničenja AI-ja, koja bi prirodno zaustavila njezin razvoj u određenoj točki, kaže, ne vide.

Skerlev vjerojatnijim smatra trend konsolidacije. “Za kompleksnije, institucionalne i međunarodne mandate očekujemo jačanje većih, konsolidiranih ureda”, kaže Skerlev te među negativne trendove smješta smanjenu atraktivnost odvjetničke profesije za mlađe generacije. To će, napominje, dodatno poticati stvaranje centara izvrsnosti, većih ureda koji mogu ponuditi bolju organizaciju, mogućnost napredovanja, kvalitetniju edukaciju i selekciju kadrova te širi spektar usluga i stabilniji odnos s klijentima.

Zagrebački odvjetnik Ivan Dvojković, donedavno partner u jednom od 50 najvećih odvjetničkih društava, a sada u novom društvu Dvojković i Bohaček, kaže kako će umjetna inteligencija utjecati na ekonomiku rada i poslovni model odvjetničkih društava. “Ne mijenja se bit odvjetničkog rada, nego omjer vremena između tehničke obrade teksta i rada na kvaliteti pravnog rješenja”, kaže Dvojković naglašavajući kako vrijednost odvjetničkog rada ostaje u pravnoj prosudbi i odgovornosti za savjet što otvara prostor manjim i specijaliziranim uredima koji su tehnološki vrlo napredni.

Naime, kako tumači Dvojković, veliki dio odvjetničkog posla čini čitanje, uspoređivanje, strukturiranje i pisanje teksta, a upravo u tome AI značajno pomaže u povećanju produktivnosti. “Prijevodi opsežnih ugovora, pregled velikog broja standardiziranih dokumenata, prve verzije ugovora ili sistematizacija due diligence nalaza više ne mora podrazumijevati isti broj zaposlenika i radnih sati kao prije”, kaže Dvojković. Kaže da ta činjenica otvara pitanje naplate odvjetničkih usluga u kojima je “billable hour”, odnosno “naplativi sat” dugo bio dominantan jer je vrijeme bilo najjednostavnija mjera rada. “Vrijeme nije uvijek isto što i vrijednost”, kaže Dvojković, koji u budućnosti očekuje pomak prema fiksnim i faznim naknadama te modelima naplate vezanim uz vrijednost za klijenta.

Gotovo su svi vodeći odvjetnici istaknuli da je razvoj karijera mladih pravnika koji tek ulaze na tržište ponajviše ugrožen. Dvojković tumači kako će se promijeniti način razvoja mladih pravnika.

“Bit će manje potrebe da juniori prve godine provode znatnu količinu vremena na pretežno repetitivnim zadacima poput prijevoda, osnovnih istraživanja ili inicijalnog pregleda velikog broja dokumenata, ali potreba za njihovim razvojem ne nestaje”, kaže Dvojković. Navodi da će se od mladih tražiti da ranije razumiju širu sliku, poput u korporativnom pravu strukture transakcije, poslovnog cilja i potreba klijenata, procjene rizika i načina provjere AI rezultata bez automatskog oslanjanja na dobivene rezultate.

“To će tražiti aktivnije mentoriranje, a uredi koji spoje klasično odvjetničko obrazovanje s tehnološkom pismenošću mogu razviti novu generaciju vrlo konkurentnih pravnika”, zaključuje Dvojković. Dodaje da su mu zanimljiva domaća “legal tech” rješenja poput Lexandra koja mogu imati prednost upravo tamo gdje generički alati često imaju ograničenja među kojima su razumijevanje lokalnog jezika, pravnog sustava, izvora i načina na koji pravnici ovdje stvarno rade.

Na potezu pravni studiji

Rukavica je, što se razvoja mladih pravnika tiče, zapravo bačena pravnim studijima s pitanjem na koji će način studiranje pravnih znanosti prilagoditi onome što će se od mladih pravnika očekivati na počecima njihovih karijera.

Iz Hrvatske odvjetničke komore kažu kako kontinuirano prate razvoj Legal Techa te organiziraju online edukacije i predavanja. “Odvjetnik ne pruža samo pravnu pomoć, nego povjerenje, razumijevanje i stratešku prosudbu, a to su vrijednosti koje umjetna inteligencija ne može reproducirati”, kažu u Odvjetničkoj komori naglašavajući neovisnu pravnu prosudbu i osjećaj za pravdu koji, prema njihovu mišljenju, ostaju u domeni čovjeka.

Roberto Kutić, koji je Lexandro namijenio ne samo pravnim uredima već i pravnim odjelima kompanija te državnoj administraciji, kaže da je prije samo dvije godine AI griješio 40 posto vremena, a već danas je na sasvim jednoj novoj, preciznijoj razini, a može biti samo bolji.

“Svi mi u ‘legal techu’ danas radimo na tome kako AI učiniti pouzdanim, a ne samo pametnim”, kaže Kutić. Ostaje pitanje transparentnosti, odnosno kada će, a ne hoće li, Hrvatska odvjetnička komora obvezati svoje članove da transparentno objave koje AI modele koriste u svojem radu. S ciljem informiranosti i zaštite klijenata, naravno.