Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Jesu li Hypovi poslovi u turizmu promašaji?

Autor: Marija Crnjak
22. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Kad istražitelji završe posao u Hypu, turistički projekti u koje je banka ulagala trebat će novi menadžment i ulagače, ali možda ipak ostanu vječni gubitaši

Neovisno o ishodu istrage u aferi Hypo, turistička ulaganja koja su na meti austrijskih istražitelja za hrvatski su turizam korisna i nijedan od tih projekata ne bi smio doći u pitanje, teza je koju podupire dio poslovnih krugova u Hrvatskoj, te turistički analitičari. Oni očekuju da će Uprava banke po dovršetku istrage pronaći nove investitore koji će nastaviti biznis.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, upozoravaju naši izvori, takav je scenarij dvojben uzme li se u obzir da je hotelski biznis u Hrvatskoj nisko profitabilan, pa bi projekti koje je kreditirala Hypo banka mogli biti vječni gubitaši. Tako je Hotel Novi Resort, projekt Brune Orešara u kojeg je Hypo banka putem kredita navodno uložila oko 170 milijuna eura, za jedne rupa bez dna koja se nikad neće isplatiti, a za druge potencijalno dobar izvor prihoda – uz dobro upravljanje.“Projekti u kojima je sudjelovala Hypo banka su dobri turistički projekti koji su zaživjeli i nema razloga da jednog dana ne budu stabilni pod menadžmentom koje će dovesti neki novi vlasnici koje će, pak, dovesti nova Uprava banke. Proces je već započeo prodajom zemljišta u projektima Porto Maricio i Dragonera, koje je od Hypo banke kupio investitor Danko Končar s namjerom razvijanja turističkih projekata”, kaže nam turistički analitičar Miro Dragičević, partner u Horwath consultingu. Poznata je njegova izjava da je Hypo jedna od najboljih stvari koja se dogodila hrvatskom turizmu. “Na stranu financijske i političke malverzacije, o tome će svoje reći istražitelji. Kad je u pitanju čisto turistički interes, Hrvatska je spomenutim investicijama na dobitku, a svi ti projekti mogu doseći razinu u kojoj će operativni prihodi nadmašiti troškove”, smatra Dragičević. No, pitanje je kakve investitore, i s kakvom dugoročnom perspektivom, banka može privući u poslovno okruženje koje turističkim investitorima ne pogoduje. Na to upozoravaju naši sugovornici koji su u hotelskom biznisu u Hrvatskoj više od 10 godina, dakle i prije nego su započela ulaganja Hypa u projekte na Jadranu. Kratka turistička sezona od jedva tri mjeseca jedna je od najvećih kočnica za investitore. “Da bi hotel poslovao s dobiti, godišnja popunjenost mora biti 60 posto. U Hrvatskoj je ona ispod 50 posto, izuzeci su rijetki. Poslovanje u takvim uvijetima nije profitabilno, a koliko znam, nijedan od projekata s kojima je povezan Hypo ne ostvaruje tu popunjenost”, kaže jedan sugovornik. Većina analitičara, pak, zbog istrage ne želi spekulirati o budućnosti tih projekata.

Neovisno o ishodu istrage u aferi Hypo, turistička ulaganja koja su na meti austrijskih istražitelja za hrvatski su turizam korisna i nijedan od tih projekata ne bi smio doći u pitanje, teza je koju podupire dio poslovnih krugova u Hrvatskoj, te turistički analitičari. Oni očekuju da će Uprava banke po dovršetku istrage pronaći nove investitore koji će nastaviti biznis.

Međutim, upozoravaju naši izvori, takav je scenarij dvojben uzme li se u obzir da je hotelski biznis u Hrvatskoj nisko profitabilan, pa bi projekti koje je kreditirala Hypo banka mogli biti vječni gubitaši. Tako je Hotel Novi Resort, projekt Brune Orešara u kojeg je Hypo banka putem kredita navodno uložila oko 170 milijuna eura, za jedne rupa bez dna koja se nikad neće isplatiti, a za druge potencijalno dobar izvor prihoda – uz dobro upravljanje.“Projekti u kojima je sudjelovala Hypo banka su dobri turistički projekti koji su zaživjeli i nema razloga da jednog dana ne budu stabilni pod menadžmentom koje će dovesti neki novi vlasnici koje će, pak, dovesti nova Uprava banke. Proces je već započeo prodajom zemljišta u projektima Porto Maricio i Dragonera, koje je od Hypo banke kupio investitor Danko Končar s namjerom razvijanja turističkih projekata”, kaže nam turistički analitičar Miro Dragičević, partner u Horwath consultingu. Poznata je njegova izjava da je Hypo jedna od najboljih stvari koja se dogodila hrvatskom turizmu. “Na stranu financijske i političke malverzacije, o tome će svoje reći istražitelji. Kad je u pitanju čisto turistički interes, Hrvatska je spomenutim investicijama na dobitku, a svi ti projekti mogu doseći razinu u kojoj će operativni prihodi nadmašiti troškove”, smatra Dragičević. No, pitanje je kakve investitore, i s kakvom dugoročnom perspektivom, banka može privući u poslovno okruženje koje turističkim investitorima ne pogoduje. Na to upozoravaju naši sugovornici koji su u hotelskom biznisu u Hrvatskoj više od 10 godina, dakle i prije nego su započela ulaganja Hypa u projekte na Jadranu. Kratka turistička sezona od jedva tri mjeseca jedna je od najvećih kočnica za investitore. “Da bi hotel poslovao s dobiti, godišnja popunjenost mora biti 60 posto. U Hrvatskoj je ona ispod 50 posto, izuzeci su rijetki. Poslovanje u takvim uvijetima nije profitabilno, a koliko znam, nijedan od projekata s kojima je povezan Hypo ne ostvaruje tu popunjenost”, kaže jedan sugovornik. Većina analitičara, pak, zbog istrage ne želi spekulirati o budućnosti tih projekata.

Autor: Marija Crnjak
22. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close