Dug opće države krajem prošle godine dosegao je 177,31 milijardu kuna, objavilo je Ministarstvo financija u utorak u Statističkom prikazu za prosinac.

To je čak 21,3 milijarde kuna ili 12 posto više nego u istom razdoblju lani. Dramatičan rast nastavlja se i u prvim mjesecima ove godine. Prema podacima kojima raspolaže HNB, konsolidirani dug središnje države (bez lokalne države) je u prva dva mjeseca porastao za 3,9 milijarde kuna i dosegao 179,4 milijarde kuna. Međutim, prema preliminarnim podacima Ministarstva financija o proračunu u prva tri mjeseca ove godine, objavljenima također u utorak, obveze su povećane za čak 5,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj pretkrizne 2008. godine javni dug skočio je tako do kraja 2012. za čitavih 76,7 milijardi kuna. Kao udio BDP-a, javni dug je u istom razdoblju skočio sa 29,3 na 53,7 posto krajem 2012. Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja RBA, ističe kako je ovakav rast javnog duga u skladu s njihovim očekivanjima. "Nastavak rasta javnog duga očekujemo i u ovoj godini i to za oko 10 posto.

Iako to predstavlja određeno usporavanje u odnosu na prošlu godinu, ipak je riječ o neodrživoj dinamici rasta, koja povećava potencijalne negativne rizike. Jedini način za preokretanje trenda je ili rast BDP-a, što ne očekujemo u ovoj godini, ili ostvarivanje primarnog proračunskog suficita što se pak može realizirati samo smanjenjem troškova tekućeg poslovanja, što naravno moraju pratiti reforme", ističe Živković Matijević. RBA inače prognozira kako će do kraja slijedeće godine javni dug s uključenim državnim jamstvima dosegnuti 70 posto BDP-a. Iako maastrichtski kriteriji ne uključuju u cjelosti državna jamstva u javni dug, u Raiffeisenu smatraju kako ih valja uzeti u obzir jer očekuju kako će većina jamstava u Hrvatskoj s vremenom biti protestirana.  Hrvatski je javni dug kao postotak BDP-a još uvijek daleko niži od prosjeka EU, koji je na kraju prošle godine iznosio 85,3 posto prema podacima Eurostata. U Sloveniji je pak javni dug, prema posljednjim podacima Eurostata, na kraju prošle godine iznosio 34,1 posto (ili 19,19 milijardi eura što je oko 144 milijarde kuna)"Netko doista može reći da Hrvatska u usporedbi sa zemljama u okruženju ne stoiji tako loše.

Međutim, kao što smo već upozoravali, Hrvatska je, uz Srbiju i države europske periferije (GIPS), među državama koje su u krizi zabilježile najveći prirast duga u odnosu na BDP. Osim toga, važno je staviti javni dug u kontekst razvijesnosti pojedine države, a stare zemlje članice su mnogo razvijenije nego Hrvatska", zaključuje Živković Matijević. Inače, u prva tri mjeseca ukupni proračunski prihodi smanjeni su 1,1 posto na 25,02 milijarde kuna, dok su rashodi povećani 5,5 posto na 31,03 milijardi kuna. Na prihodnoj strani, poreza je ubrano 0,14 posto više (14,2 milijarde kuna), i to zahvaljujući 1,7 posto više naplaćenog PDV-a. Socijalni doprinosi smanjeni su pak jedan posto na 8,94 milijarde. Rashodi za zaposlene smanjeni su 2,1 posto na 7,7 milijardi kuna, dok su socijalne naknade povećane četiri posto na 14,18 milijardi kuna.