Prvu trećinu godine hrvatski izvoznici bilježe bolje rezultate nego lani, porast od 8,7% koji je ostvaren na svim najvažnijim tržištima izuzev Austrije. Na godišnjoj razini u Austriju je u prva četiri mjeseca izvezeno gotovo 8 posto manje roba, ukupno 295 milijuna eura. U Italiju, bez obzira na silazne gospodarske trendove izvoz raste, veći je za 10,4 posto, a još snažniji porast bilježi se u plasmanu proizvoda na drugo najvažnije tržište Njemačke (12%). Samo na ta dva tržišta u prva četiri mjeseca plasirano je više od 1,4 milijarde eura od ukupno 4,86 milijardi eura ostvarene prodaje u inozemstvu.

Premda vrijednosno neusporediv, zanimljiv izvozni rezultat bilježi se ove godine na tržištu jedne od novih glavnih migracijskih destinacija za hrvatske državljane, Irske. U prva četiri mjeseca Državni zavod za statistiku bilježi izuzetan skok izvoza u Irsku od čak 213 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Porast izvoza na tom tržištu traje inače u kontinuitetu od našeg ulaska u EU, uz zastoj u prošloj godini. Promatraju li se rezultati izvoza u tu zemlju u prvoj trećini prethodnih godina, izvoz je u pravilu bio na razini između 5 i 6 milijuna eura, a u ovoj godini dosegnuo je 16,5 milijuna eura. Taj je rezultat već premašio rezultate na godišnjoj razini iz prvih godina članstva u EU.

Rast zbog nostalgije?

Zasad još nema konkretnih podataka što je najviše zaslužno za takav porast izvoza i koliko u njemu sudjeluje nostalgija tamošnjih hrvatskih radnika za određenim proizvodima iz domovine. Iz posljednjih dostupnih podataka za prošlu godinu pojedinačno su najvažniji izvozni proizvodi u Irsku bili antibiotici, kojih je izvezeno u vrijednosti od gotovo 12 milijuna eura, što je gotovo polovica ostvarenog izvoza u 2018. Među najvažnijim proizvodima koji su plasirani u Irsku još su bile čokolade, te različiti lijekovi. Iz procjena temeljenih na podacima o broju izdanih identifikacijskih brojeva PPSN na osnovu kojega se u Irskoj ostvaruju prava od zapošljavanja do socijalnih beneficija, od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2018. u tu je zemlju doselilo više od 21 tisuće hrvatskih državljana.

Od ostalih tržišta primjetan je velik pad izvoza u Kanadu koji raste posljednjih godina, čak za 74 posto, te slabiji izvoz u Kinu, u koju već duže vrijeme kontinuirano hrvatski izvoz bilježi pozitivne rezultate. Vidan porast plasmana izvoznici ostvaruju na turskom i ruskom tržištu, te rumunjskom koje je nadomak ulasku u deset glavnih hrvatskih izvoznih destinacija.

Gledano po djelatnostima u prva četiri mjeseca poljoprivreda bilježi porast od 36 posto s rezultatom od 231 milijun eura, a prerađivačka industrija ostvarila je ukupno 4,4 milijarde eura vrijednu prodaju, 8,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pri tom su proizvođači u prehrambenoj industriji imali su porast izvoza od 9 posto, kao i proizvođači pića, a skok bilježi i duhanska industrija, za gotovo 66 posto. Farmaceutska industrija izvezla je ove godine 344 milijuna eura, za 11 posto više nego lani, a 36 posto bolji rezultat ima i izvoz proizvodnje metala.

Očekivan pad brodogradnje

Donedavno izvozno važna brodograđevna industrija, čiji se vanjskotrgovinski rezultat evidentira kao proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, očekivano nastavlja s padom prodaje u inozemstvu. U odnosu na lanjska prva četiri mjeseca u kojima je već bila vidljiva kriza dva velika brodogradilišta u Puli i Rijeci, rezultat je slabiji za 19 posto, a vrijednost izvoza bila je 89 milijuna eura.

U međugodišnjim usporedbama vidljiv je i blag pad vrijednost izvoza naftnih proizvoda, koji je ostvaren na razini od 280 milijuna eura, za 0,5 posto manje nego u promatranom lanjskom razdoblju.