Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Izvješće o monitoringu dat će zeleno svjetlo Hrvatskoj

Autor: Poslovni.hr/Hina
08. ožujak 2013. u 19:40
Podijeli članak —
Foto: Patrik Maček/PIXSELL

Komisija je u završnoj fazi izrade proljetnog izvješća o monitoringu, koje bi trebalo biti objavljeno u drugoj polovici ožujka.

Europska komisija će u svom završnom izvješću o monitoringu za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine dati Hrvatskoj zeleno svjetlo ocjenom da u potpunosti ispunjava kriterije za članstvo u Uniji, doznaje se u petak iz izvora Komisije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Komisija je u završnoj fazi izrade proljetnog izvješća o monitoringu, koje bi trebalo biti objavljeno u drugoj polovici ožujka. Izvor Komisije koji je vrlo dobro upućen u rad na tom izvješću rekao je, služeći se medicinskom terminologijom, da su "nalazi sistematskog pregleda posve uredni". Takva ocjena ne predstavlja iznenađenje i ona se mogla nazrijeti i iz nekoliko nedavnih javnih izjava dužnosnika Komisije zaduženih za proširenje. U završnom izvješću od 15-tak stranica, Komisija će se usredotočiti na 10 zadaća koja spadaju u tri najteža poglavlja europske pravne stečevine – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Europska komisija će u svom završnom izvješću o monitoringu za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine dati Hrvatskoj zeleno svjetlo ocjenom da u potpunosti ispunjava kriterije za članstvo u Uniji, doznaje se u petak iz izvora Komisije.

Komisija je u završnoj fazi izrade proljetnog izvješća o monitoringu, koje bi trebalo biti objavljeno u drugoj polovici ožujka. Izvor Komisije koji je vrlo dobro upućen u rad na tom izvješću rekao je, služeći se medicinskom terminologijom, da su "nalazi sistematskog pregleda posve uredni". Takva ocjena ne predstavlja iznenađenje i ona se mogla nazrijeti i iz nekoliko nedavnih javnih izjava dužnosnika Komisije zaduženih za proširenje. U završnom izvješću od 15-tak stranica, Komisija će se usredotočiti na 10 zadaća koja spadaju u tri najteža poglavlja europske pravne stečevine – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.

Komisija je u svom Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu objavljenom u listopadu prošle godine identificirala 10 zadaća koje Hrvatska treba ispuniti do predviđenog ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine. Tih deset zadaća su: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. Maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava Povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.

Načelnik odjela za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje Dirk Lange još je u drugoj polovici siječnja rekao da očekuje da će Hrvatska od tih 10 zadaća do objavljivanja proljetnog izvješća ispuniti njih sedam, a preostale tri do dana pristupanja, 1. srpnja ove godine. Kao tri preostale zadaće, Lange je naveo brodogradnju, granične prijelaze kod Neuma i prijevode europske pravne stečevine na hrvatski jezik.

U međuvremenu je potpisan ugovor o privatizaciji Brodosplita, za Brodotrogir je parafiran ugovor i on bi vrlo brzo mogao biti spreman za konačno potpisivanje, a za 3. Maj je pulsko brodogradilište Uljanik predalo obvezujuću ponudu i preuzimanje riječkog brodogradilišta trebalo bi uskoro biti dovršeno. Što se prijevoda tiče, znatno je ubrzan rad na prevođenju, angažirani su dodatni prevoditelji i Komisija je zadovoljna sadašnjim ritmom prevođenja jer jamči da će taj posao biti u potpunosti gotov do 1. srpnja. Radovi na izgradnji graničnih prijelaza kod Neuma također su ubrzani i ti objekti bi trebali biti gotovi do 31. ožujka.

Pozitivno izvješće o monitoringu i rješavanje pitanja Ljubljanske banke otklanjaju zadnje prepreke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, omogućavajući preostalim članicama EU-a Njemačkoj, Danskoj i Sloveniji da na vrijeme ratificiraju hrvatski pristupni ugovor, što osigurava ulazak 1. srpnja ove godine kako je i predviđeno.

Hrvatska je prva zemlja za koju je uveden mehanizam pretpristupnog monitoringa, kojim se nadzire ispunjavanje obveza od potpisivanja pristupnog ugovora do stupanja u članstvo. Na taj način Europska unija se osigurava da zemlja uđe potpuno spremna, bez potrebe da se nad njom provodi nadzor i nakon što postane članica. Time se također željelo spriječiti ponavljanje ranijih iskustava kada su zemlje pristupnice često zaustavljale sve reforme nakon potpisivanja pristupnog ugovora i mirno čekale okončanje postupka ratifikacije. Stoga je pretpristupni monitoring i oblik pritiska koji se zadržava sve do dana pristupanja, u okviru kojeg se posebno prate tri najteža poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, koja se smatraju ključnima za uspješno funkcioniranje svake zemlje članice.
Od potpisivanja pristupnog ugovora, 9. prosinca 2011. godine, Komisija je do sada objavila dva od tri predviđena izvješća o monitoringu. Prvo je objavljeno 24. travnja 2012. godine za tri najvažnija poglavlja, zatim je 10. listopada 2012. objavljeno Sveobuhvatno izvješće, kojim su pokrivena sva poglavlja, a treće i završno za samo tri najvažnija poglavlja treba biti objavljeno u drugoj polovici ožujka. Ranije se spominjalo da bi to moglo biti 21. ožujka, međutim, izvori iz Komisije ističe da postoji mogućnost da to bude nekoliko dana kasnije.

Autor: Poslovni.hr/Hina
08. ožujak 2013. u 19:40
Podijeli članak —
Komentari (7)
Pogledajte sve

Kolega razer,

ma naravno da ste u pravu. Samo ima toliko toga! Ne mogu prežaliti da nas dvojica o tome ne možemo porazgovarati na TV-u (proklinjem naša “sredstva javnog iritiranja”, ne informiranja). Naravno ne radi nas dvojice – nama niti jednome to ne treba. Žao mi je naših ljudi koji žive u iluzijama, a mogli bi od ljudi poput nas puno naučiti, bez prepotencije i tako se ispravno postaviti. Da dodam malo idealizma (to je bolje od iluzija jer idealizam može dati rezultate u određenim uvjetima): samo istina može pokrenuti ljude. Ne izlaskom na ulice, bukom i histerijom glede nerealnih zahtjeva (što, idući linijom najmanjeg otpora, “guraju” naši parazitski i beskorisn sindikati). To uvijek rade svi “iluzionisti bez ideala” i time uvijek idu svima samo na živce.

Da ne duljim: budući da budućnost nikada ne smje biti put u nepoznato, moram se još jednom vratiti na pitanje devalvacije kune. Venezuela sada, Argentina 2001, Rusija 1998….itd….itd. Da li “klasična” ili unutarnja devalvacija je materija o kojoj su napisani mnogi radovi. Lekcije Argenntine za Grčku predstavljaju alternativu o kojoj su također napisani mnogi radovi.

Tu nas čeka toljaga: poput Nouriela Roubinija, i Hans Werner Sinn tvrdi da iterna devalvacija a la Latvia (tzv. “barbarska kirurgija”) jest rješenje i to dobro rješenje, ali traje dugo (godinama). To ide u zemljama koje su naviknute na “stezanje kaiša” i dobro rade i u surovim uvjetima oskudice. Bojim se da Hrvati nisu u toj kategoriji. Odavde pritisak na Grčku, Portugal itd. da izađu iz eurozone kako bi mogle devalvirati svoje novo uvedene nacionalne valute što bi odmah dalo itekako opipljive efekte. Kako mnogi tvrde, devalvacija je poluga kojom se diže konkurentnost. Naravno, ne sama po sebi već uz pomno prostudirane pratečće mjere.


Za razera

Poštovani, dali ste dobre nadopune. Ali mi se čini da je Vaš prisup malo fatalističan. Podsjetio me na jednu primjedbu Wolfganga Schauebele-a (njemački minisatar financija): "Mi se igramo stečajem Grčke samo ga pomjerajući amo-tamo po vremenskoj osi". Ja ne vjerujem u stečaj Hrvatske – kada bude objavila da više nije u stanju servisirati svoj državni dug (na samo vanjski!) slijedi reprogramiranje, a kod toga će biti ključno hoće li biti djelomičnog otpisa tog duga ili ne.

Kod nas se ne želi uočiti da će i naš grčki scenario biti pisan u Njemačkoj. Jer bez njemačkog novca neće ići ništa! A napisati će ga Wolfgang Schaeuble i Dr. Hans Werner Sinn. To znači isto što zahtijevaju od Grčke: devalvacija od 30% i orijentacija na poljoprivredu. Ma ničeg drugog ne može biti! Na temelju tog članka iz Wirtschaftswochea stekao sam dojam da je to za njih već gotova stvar.

Kolega marx,

Mislim da to nije fatalisticno… ovakvi otpisi isto spadaju pod neki oblik stecaja. Prema tome, biti ce tesko izici iz toga sada. Sa ovakvim deficitom mi smo dosli na sam rub. Zamislite 20+mrd kuna samo na kamate, blizu smo samog ruba.

Taj stecaj, reprogramiranje, ili stogod bude, nece biti bezbolno. To je cinjenica. Sama nominalna devalvacija zasad nije moguca, jer je cijeli privatni i javni sektor zaduzen u Eurima, i to bi bilo totalno urusavanje.

U nekom smislu, devalvacija se vec dogadja, nama padaju place, tako da ce se to nastaviti. Ja sam ne zagovaram tecajnu devalvaciju, nego unutarnju. Ako drasticno smanjimo poreze na rad i ostale, uz stabilan tecaj postajemo eksterno konkurentniji. To je kljuc.

Sama nominalna devalvacija, i u AD-BT-ERU modelu i drugima, dat ce nam jako ogranicene koristi a veliku stetu(svi sektori zaduzeni u Eurima). Bez ovih strukturnih reformi koje sam napomenuo, nemozemo nikuda. Drugi dio price je privuci ulaganja, u cemu smo potpuno zakazali.

Cinjenica je da ce nasa ekonomija ici prema novom ekvilibriju, a to je mnogo nizi standard nego dosada, dugorocno. Bez promjene strukture ekonomije, to je neizbjezno.

Primijetite suprotnost u DE, rekordna zaposlenost, u nekim sektorima nestasica radnika je potpuna, place rastu, turisti putuju… VW ima 40% vecu zaradu…ako se usporedimo s jezgrom-Njemackom, kao periferija, mi cemi divergirati na nizi standard, a oni an visi(njemacki realni tecaj je ispod produktivnosti). Usporedba s Grckom ima odredjenog smisla, iako je njihov standard mnogo visi. Kuka baba da ima samo 600eur penziju u krizi u Ateni…

U ovom novom cinu krece borba da ostanemo ispred siromasnih zemalja, a bogate mozemo zaboraviti. Sam stecaj drzave mozda bi manknuo ovu stetnu vlast, i prisilio potrebne reforme.

Na kraju, kriteriji za ulazak u EU nisu ekonomski. Ali, uci cemo kao totalni siromasi. Ovakvo brutalno osiromasenje je sokantno. Za mene kriza nece zavrsiti s rastom od 2%, naprotiv, samo se odgadja kriticna tocka loma.

Za razera

Poštovani, dali ste dobre nadopune. Ali mi se čini da je Vaš prisup malo fatalističan. Podsjetio me na jednu primjedbu Wolfganga Schauebele-a (njemački minisatar financija): “Mi se igramo stečajem Grčke samo ga pomjerajući amo-tamo po vremenskoj osi”. Ja ne vjerujem u stečaj Hrvatske – kada bude objavila da više nije u stanju servisirati svoj državni dug (na samo vanjski!) slijedi reprogramiranje, a kod toga će biti ključno hoće li biti djelomičnog otpisa tog duga ili ne.

Kod nas se ne želi uočiti da će i naš grčki scenario biti pisan u Njemačkoj. Jer bez njemačkog novca neće ići ništa! A napisati će ga Wolfgang Schaeuble i Dr. Hans Werner Sinn. To znači isto što zahtijevaju od Grčke: devalvacija od 30% i orijentacija na poljoprivredu. Ma ničeg drugog ne može biti! Na temelju tog članka iz Wirtschaftswochea stekao sam dojam da je to za njih već gotova stvar.


Sve, sve, sve – samo nikada ne ono pravo!

Evo kako njemački vodeći poslovni dvotjednik "Wirtschaftswoche" (www.wiwo.de) najavljuje ulazak Hrvatske u EU:

"Das naechste Sorgenkind heisst Kroatien" (Slijedeće problematično dijete se zove Hrvatska). "Usred euro-krize Hrvaska će pristupiti EU kao slijedeća članica – još jedan daljnji ekonomski problematičan slučaj sa visokom zaduženošću i rekordnom nezaposlenošću".

Uz navođenje poznatih ključnih fundamentalnih problema – uključujući, naravno i glavni "Doch in der Breite gibt es so gut wie keine Industrie" (nadaleko i široko praktički nema nikakve industrije)tekst sadrži i nešto što ga čini jedinstvenim: "Četiri mjeseca u godini Hrvati žive od turizma, inače od poljoprivrede".

Dakle o onome što su tek rijetki kod nas do sada najavljivali kao skoru budućnost (zaokret na poljoprivredu i turizam nakon drastične devalvacije od cca 30%) Nijemci već pišu kao o sadašnjosti.

Da netko ne bi "kultivirao" iluzije: Po BDP-u po stanovniku Hrvatska nema šanse sustići prosjek EU. Sada je oko 42% tog prosjeka.

I nisu u krivu, hvala na dobrom clanku… samo jedna opaska-NE zivimo od poljoprivrede, da bar! Uvozimo milijarde dolara hrane, i to sve vise i vise, a domaca proizvodnja je sve manja svake g, usprkos vecim subvencijama. Nase cijene su uzasno visoke, a proizvodnja sve manja…

Ovo-drzava bez ikakve industrije je prava istina… i to je razlog zasto Hrvatska vise nece imati rasta. Kreditni balon vladine ptorosnej je pukao, gradjevina se urusila, korupcija pukla kao cir, a mi necemo dostici ni bogate zemlje ni prosjek.

Ovo nije trenutna svjetska kriza u HR, ovo je trajna kriza, jer je duboko strukturna.

Predvidjam dugorocnu stagnaciju s ogromnom nezaposlenoscu i dugorocnim smanjenjem placa… jer nase kamate ce sada biti 2-3 puta vece od naseg rasta, i polako s egusimo rasprodajuci sve sto imamo, a onda vjer stecaj drzave.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close