Na nedjeljni referendum izašlo je 43,5% hrvatskih birača, od kojih se njih 66,27% izjasnilo za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kažu službeni rezultati.

Po izlaznosti smo slabiji od Mađara, kojih je na referendumu 2003. izašlo 45,6 posto, građana Slovačke, kojih se izjasnilo oko 51 posto, Estonije, gdje ih je na referendum izašlo 64 posto, te Latvije s više od 70-postotnom izlaznošću ili pak Malte, koja je sa 90 posto birača apsolutni rekorder. Analitičari, međutim, upozoravaju na to da se službeni rezultati moraju promatrati u svjetlu hrvatskoga izbornog sustava, koji u izjašnjavanje uključuje dijasporu, te loših biračkih popisa. Sugovornici Poslovnoga dnevnika procjenjuju stoga da je izlaznost možda čak i premašila 50 posto, što je, s obzirom na okolnosti, zadovoljavajuće.

Sve je u okviru očekivanja
Izlaznost na referendum i njegov rezultat u okviru su očekivanja. Možda smo ipak očekivali nešto veći odziv birača, no imali smo nesreću da je potpisivanje pristupnoga ugovora i raspisivanje referenduma koincidiralo s trenutkom krize u eurozoni i otvaranjem brojnih rasprava o opstanku Unije. Važno je, međutim, da smo došli na kraj trnovitog puta. Sve diskusije o dobrim i lošim stranama pristupanja EU više nemaju smisla nakon što smo se toliko trudili doći do ovoga trenutka. EU ima svoje slabosti, no dosad se pokazala najboljim rješenjem za sve zemlje koje su joj pristupile. Ulazimo u društvo koje nam otvara velike šanse da mijenjamo stvari koje u Hrvatskoj nisu dobre, a većina nas ne može biti zadovoljna okolnostima u kojima se dosad moglo razvijati gospodarstvo u Hrvatskoj. Pred nama je izazov i motivacija da budemo profesiornalniji.

Platili cijenu lažnih birača
Odaziv birača koji su u nedjelju odlučivali o ulasku Hrvatske u EU nije tako loš kako se na prvu čini, pogotovo ako se usporedimo sa sličnim zemljama Unije. Vrlo se jasno vidi kako su na izlaznost izravno utjecali nesređeni popisi birača, pogotovo fiktivno prijavljenih građana u općinama na granici s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o građanima koji ne žive u Hrvatskoj, ali su tu prijavljeni jer konzumiraju socijalna prava, a ponekad i politička prava, kao i na ovom referendumu, na koji je izašlo samo oko deset posto birača prijavljenih u općinama uz granicu. Dodatnom rušenju prosjeka pridonijelo je glasovanje dijaspore, koju realno nije previše briga za ulazak Hrvatske u EU, jer oni tu ne žive. Dakle, kad bi se od ukupna prosjeka oduzeli fiktivni birači i dijaspora, dobili bismo posve sigurno nešto veću izlaznost od 50 posto, što je više od Mađarske te mnogo bliže Slovačkoj, čiji su birači doduše gotovo jednoglasno bili za ulazak u EU.

Danak je to bahatoj kampanji
Katastrofalno agresivna, nasilnička i bahata kampanja bila je presudna kod birača koji su u nedjelju apstinirali. Nedopustivo je da ministrica vanjskih poslova u svom obraćanju javnosti prijeti najosjetljivijoj skupini građana, umirovljenicima, koji su ujedno najviše zakinuta kategorija građana u ovoj zemlji, kako bi ih uvjerila da izađu na referendum. Znam mnogo ljudi koji su tjedan dana prije referenduma bili za ulazak u Uniju, ali nisu izašli na biračka mjesta upravo zbog takva pristupa političara, makar po cijenu toga da se uspori ili zaustavi ulazak Hrvatske u EU. Kampanja koja je trebala motivirati ljude da zaokruže “da” na svom listiću trebala je biti topla i afirmativna. Da ne spomenem da je trebala trajati godinama, tijekom cijeloga procesa približavanja Uniji. Političarima je bilo pametnije da građanima poruče da će s ulaskom u EU biti jača kontrola upravo nad radom i ponašanjem političara, da više neće biti moguće da nas potkradaju, kao što su činili dosad.

Mnogi su mislili da je stvar ionako gotova
Nekoliko je okolnosti pridonijelo ovakvom odzivu na referendum. Prvo, pregovarački proces trajao je dugo i bio je zatvoren za javnost. Stajališta hrvatske strane o rezultatima pregovora objavljena su tek krajem prošle godine, kad je u prosincu potpisan pristupni ugovor, što znači da su hrvatski građani sve donedavno bili zakinuti za informacije pod kojim uvjetima Hrvatska ulazi u EU. U javnosti se stekao dojam da je stvar gotova, političari su sve odlučili, što će im sada odluka građana. Ionako nas političari jako rijetko pitaju za mišljenje, ovo je tek drugi referendum u Hrvatskoj, čija javnost nije razvila kulturu odlučivanja. Kad je posrijedi euroskepticizam, okolnost koja je pridonijela njegovu jačanju loša je informiranost javnosti o aktualnoj krizi u eurozoni, koja se pogrešno poistovjećuje s krizom Europske unije. To dodatno umanjuje povjerenje građana u Uniju. Loši popisi birača, koji ne odgovaraju stvarnosti jer sadrže i preminule birače, te glasovi dijaspore na kraju su uspjeli znatno srušiti prosjek. Realna izlaznost znatno je veća od službenih 43 posto, uza sve ove okolnosti, ona bi mogla biti minimalno 50 posto.

Izlaznost je zapravo oko 47,5 posto
Izlaznost na referendum inače se kreće u okvirima uobičajenih navika glasovanja u nekoj zemlji i nije pravilo da ona bude veća od izlaznosti na izborima. Izlaznost ovog referenduma bila je u realnim okvirima, i usporediva je s odzivom birača na predsjedničke izbore. Ako se iz ovih 43 posto oduzmu glasovi dijaspore, koja je imala jako slab odaziv i kvari prosjek, procjenjujemo da je izlaznost na referendum za EU bila oko 47,5 posto, što je čak nešto bolje od prvog kruga posljednjih predsjedničkih izbora. Ako se s tom brojkom pak usporedimo sa zemljama EU koje su referendum održavale 2003. godine, nismo puno lošiji, točnije nalazimo se na donjoj granici. Okolnosti su tome pridonijele, od krize eurozone do činjenice da ulasku u EU pregovaramo već puno godina i građani su time zasićeni. Hrvatski građani nikad nisu ni bili euforični po pitanju Europske unije, ni kad je riječ o želji za ulazak ni kad je riječ o euroskepticima. Analiza prethodnih parlamentarnih izbora pokazala je da građanima pristupanje EU nije tako važno pitanje poput nekih unutarnjih pitanja koja ih muče. Kampanja o kojoj se toliko govori stoga nije presudna za rezultat referenduma. Smatram da bi bilo jednako da se referendum održao i tri tjedna kasnije.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji