Iako je u javnosti ova ideja postala poznata pod nazivom nacionalna mirovina, projekt će oživjeti 2021. godine pod drugačijim imenom – umjesto nacionalne mirovine dobit ćemo nacionalnu naknadu za starije osobe, piše portal mirovina.hr koji je došao u posjed nacrta Prijedloga Zakona.

Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH za razdoblje od 2017. do 2020. godine predviđeno je uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih doprinosa. Slične institute ima oko 100 država svijeta, a uglavnom se radi o minimalnim naknadama onim ljudima koji nemaju minimalne uvjete za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. 

Zakonom o socijalnoj skrbi zajamčena je minimalna naknada kao pravo na novčani iznos kojim se osiguravaju osnovne životne potrebe samca ili članova kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ta naknada iznosi 800 kuna.

S druge strane, najniža mirovina koju možete dobiti za minimalnih 15 godina staža iznosi 1.019,55 kuna.

Ranije najave oko uvođenja nacionalne mirovine sugerirale su da bi visina naknade trebala biti između ta dva iznosa.

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj živi približno 60 tisuća osoba starijih od 65 godina koji nemaju minimalne uvjete za mirovinu.

Kao opći uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalne naknade utvrđeno je hrvatsko državljanstvo, starosna dob od 65 godina i prebivalište u RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.

Također, propisuju se i dodatni uvjeti na strani korisnika i članova kućanstva, odnosno dohodovni cenzus. Prihodovni/dohodovni cenzus utvrđuje se u visini iznosa nacionalne naknade za starije osobe, odnosno u iznosu od 800 kuna mjesečno po članu kućanstva. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Predlaže se da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021. godine iznosi 800 kuna. Taj iznos bi se trebao usklađivati počevši od 1. siječnja 2022. godine, a usklađivanja će se vezati uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Uvjeti

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Nadalje, osoba mora ispuniti i sljedeće uvjete:

-ne smije biti korisnik mirovine prema propisima RH ili prema propisima druge države
-prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva ne smije prelaziti utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe
-ne smije biti korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
-ne smije biti korisnik usluge smještaja u ustanovi socijalne skrbi prema propisima o socijalnoj skrbi
-ne smije biti sklapatelj ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovora o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja

Korisnici prava na mirovinu/prava na zajamčenu minimalnu naknadu mogu ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njihov zahtjev obustavi isplata mirovine/zajamčene minimalne naknade.

Što se tiče kriterija prihoda, u prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, invalidnina prema propisu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao niti naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak prema poreznim propisima.

Koliko će to sve koštati?

S obzirom na predložene kriterije, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini, te 21.840 osoba u 2022. godini.

To bi značilo da će uvođenje nacionalne naknade koštati 132 milijuna kuna u 2021. godini, te 186 milijuna kuna u 2022. godini, piše mirovina.hr.