Natječaj za izbor izvođača radova na infrastrukturi u gospodarskoj zoni Kukuzovac pokraj Sinja bit će objavljen u ponedjeljak. Natječaj se odnosi na prvu fazu, odnosno 59 od ukupno 156 hektara na kojima će se graditi cestovna mreža, elektromreža, telefonija, te kanalizacija i sustav oborinskih voda.

Istodobno s početkom radova na infrastukturi u zonu će ući i prvih šest poduzetnika koji su se javili na natječaj za zemljište. Riječ je o tvrtkama Ornatus iz Podstrane koja se bavi digitalnim tiskom velikih formata i izradom reklama. Ornatus je i prvo poduzeće koje je odabralo Kukuzovac za svoj pogon koji namjerava graditi na površini od 9000 metara četvornih. Svoj pogon u Kukuzovcu gradi i Plovid, obrt za gradnju plastičnih brodova, zatim Metal Sinj, proizvodnja metalnih konstrukcija i bravarije, Zima Split, proizvodnja i dizajniranje iluminacije te svjetlosnih dekorativnih elemenata, Pakleni otoci Split, proizvodnja aluminijskih i gumenih brodica, i Poljoprivredna zadruga Čovik i po koja se bavi preradom i pakiranjem poljoprivrednih proizvoda. Gospodarska zona Kukuzovac je poduzetnička zona uglavnom proizvodnog karaktera, a do kraja gradnje prve faze planirano je otvaranje oko 1500 radnih mjesta. Ukupne je površine 156 hektara i u vlasništvu je grada Sinja, a od čvora Dugopolje na autocesti Zagreb – Split udaljena je desetak kilometara. Budući da je riječ o brdsko-planinskom području, svi poduzetnici koji će zapošljavati više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 posto zaposlenika mora imati prebivalište i boravište na tom području, plaćaju porez na dobit po stopi od 15 posto. Kako Kukuzovac ima i status slobodne zone, korisnici plaćaju porez na dobit po stopi od 10 posto. Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekta ulaganjem više od milijun kuna nakon što uloži ta sredstva, u godini ulaganja i idućih pet godina poslovanja u zoni oslobođen je od plaćanja poreza na dobit najviše do visine uloženih sredstava. Na dobit ostvarenu od ulaganja (najmanji iznos ulaganja 4 milijuna kuna) porez na dobit plaća se po sniženim stopama u razdoblju od deset godina od početka ulaganja, ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih. Ukupna porezna povlastica koju ulagatelj može iskoristiti tijekom roka plaćanja povlaštene stope poreza na dobit ne može prelaziti iznos ulaganja.

Od 285 zona samo 130 u funkciji

Splitsko-dalmatinska županija ima najveći broj poduzetničkih zona, čak 36, no samo ih je 12 u funkciji. Za gradnju novih ove je godine izdvojeno 8 mil. kuna. Do sada je u više od 60 jedinica lokalne uprave i samouprave za te potrebe ustupljeno oko 12 milijuna četvornih metara zemljišta čija vrijednost premašuje 75 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva je s oko 320 milijuna kuna nepovratnih sredstava poduprlo projekte poduzetničkih zona. Od 285 zona oko 130 ih je potpuno ili djelomično u funkcij.