Dok se elementom dugim 52 metra i teškim gotovo 590 tona, uz brojne kamere i objektive, ovih dana svečano obilježavalo spajanje dvaju stupova Pelješkog mosta – onog na kopnu i prvog u moru – u tišini i bez pompe počeli su prvi ozbiljniji radovi na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, piše Večernji list.
Riječ je o gradnji drugog kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg željezničkog kolosijeka od Križevaca preko Koprivnice do mađarske granice kod Botova u Podravini. Investicija je vrijedna oko tri milijarde kuna s PDV-om, što je oko 20 posto više od gradnje Pelješkog mosta. No, most je politički simbol konačnog fizičkog spajanja krajnjeg juga sa sjeverom Hrvatske, a pruga je ono nešto nevidljivo. U ljudskom imaginariju tračnice i skretnice, prljavi vagoni i vlažni kolodvori.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kao osnovnoškolce (na)učili su nas (evidentno ne svih) da su 3 osnovne značajke državnog suvereniteta Republike Hrvatske, a u smislu prometne povezanosi: kopnena, morska i zračna povezanost.
Kopnena se pak ogledala (i to su nas učili) kroz cestovnu i željezničku.
U ovom tekstu, usporedba značaja i opravdanosti ova dva projekta, obrazložena je potpuno krivim pogledom na perspektive koje donose obje povezanosti.
Približavanje i nesmetan prolaz u pravcu Dubrovnika, poluotoka Pelješca te naših otoka Mljeta, Korčule, a onda posredno sve do Lastova, samo će rastom cijena zemljišta i nekretnina na spomenutim lokacijama višestruko nadmašit hrvatsko ulaganje u most Pelješac. Usudio bi se prognozirati da će samo kroz naplatu poreza prilikom budućih nekretninskih transakcija, usljed rasta cijena na tom području, država rekordno brzo isplatiti svoje 15%- tno učešće u izgradnji mosta i prateće cestovne infrastrukture.
Ovaj mađarski željeznički by-pass preko ravničarske Hrvatske mi se ne da niti komentirati, a još manje negirati (u tekstu) navedene benefite, ali rekli bi mi u Dalmaciji, neka se (g)radi – i to je to.
Uvaženom autoru, šaljem pristojan savjet (ili zamolbu) da ubuduće izbjegava jednostran pristup ovako složenim temama, kako nebi upao u sličnu zamku (kao sada) negirajući pozitivan potencijal projekta izgradnje mosta Pelješac, koji će upravo suprotno njegovom uvjerenju – <span>donijeti opipljivu materijalnu korist za zajednicu i to ne samo juga Hrvatske.</span>
I time će ova izgradnja mosta, debelo prevazići simboličku razinu…
Veliki pozdrav sa juga!
Kako je lijepo vidjeti da je ključni dio u ovom postu od prije godinu i pol dana bio pogođen – “u sridu”!
https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/nevjerojatan-interes-za-nekretninama-nakon-izgradnje-peljeskog-mosta-toliko-je-poziva-da-agenti-nemaju-sto-ponuditi-kupcima-1218783
Nek se gradi …i to je to……GDJE? U DALMACIJI…?
Vi Dalmatinci, koji ste 90 % infrastrukture dobili od REP.HRVATSKE , tj. i od mene i mojih roditelja a Dalmatinu će Vam otplaćivati i moji praunuci….bolje da se ne javljate.
Sav novac od komunalnog doprinosa ste spičkali ..na plaće po zimi, kad nema turizma, na
bonuse, povlastice i beneficije života na jugu, otocima, … pizdama materinama i slično..
I sad se baš VI – javljate ljubomorno – na ovu bijednu- beznačajnu i marginalnu prugu, od koje ćete u vidu turizma opet Vi imati koristi ljeti, kad Mađari, Česi , dođu potrošiti novce kod Vas…?
Pa, sramite se.
Bravo Trogir -90 👍🏻
Kao osnovnoškolce (na)učili su nas (evidentno ne svih) da su 3 osnovne značajke državnog suvereniteta Republike Hrvatske, a u smislu prometne povezanosi: kopnena, morska i zračna povezanost.
Kopnena se pak ogledala (i to su nas učili) kroz cestovnu i željezničku.
U ovom tekstu, usporedba značaja i opravdanosti ova dva projekta, obrazložena je potpuno krivim pogledom na perspektive koje donose obje povezanosti.
Približavanje i nesmetan prolaz u pravcu Dubrovnika, poluotoka Pelješca te naših otoka Mljeta, Korčule, a onda posredno sve do Lastova, samo će rastom cijena zemljišta i nekretnina na spomenutim lokacijama višestruko nadmašit hrvatsko ulaganje u most Pelješac. Usudio bi se prognozirati da će samo kroz naplatu poreza prilikom budućih nekretninskih transakcija, usljed rasta cijena na tom području, država rekordno brzo isplatiti svoje 15%- tno učešće u izgradnji mosta i prateće cestovne infrastrukture.
Ovaj mađarski željeznički by-pass preko ravničarske Hrvatske mi se ne da niti komentirati, a još manje negirati (u tekstu) navedene benefite, ali rekli bi mi u Dalmaciji, neka se (g)radi – i to je to.
Uvaženom autoru, šaljem pristojan savjet (ili zamolbu) da ubuduće izbjegava jednostran pristup ovako složenim temama, kako nebi upao u sličnu zamku (kao sada) negirajući pozitivan potencijal projekta izgradnje mosta Pelješac, koji će upravo suprotno njegovom uvjerenju – <span style=”background-color: #ffffff;”>donijeti opipljivu materijalnu korist za zajednicu i to ne samo juga Hrvatske.</span>
I time će ova izgradnja mosta, debelo prevazići simboličku razinu…
Veliki pozdrav sa juga!
Uključite se u raspravu