Prosječna stopa inflacije trebala bi ove godine usporiti na 3,5 posto s lanjskih 8,4 posto, procjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Ocjena dolazi nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za veljaču, a koja na godišnjoj razini iznosi 4,1 posto. Mjerena harmoniziranim indeksom (HIPC), koji omogućuje europsku usporedbu, inflacija je ostala nepromijenjena u odnosu na siječanj, 4,8 posto – i najviša je u eurozoni.

Prošlog mjeseca tako je zaustavljen višemjesečni trend usporavanja inflacije, no analitičari svejedno očekuju da će u narednim mjesecima doći do usporavanja rasta cijena.

Stojić: Kontinuirano povećanje plaća podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena.

Trend smirivanja
“Tome u prilog ide i znatno popuštanje inflatornih pritisaka koji proizlaze iz kretanja u prethodnim fazama cjenovnog lanca. Naime, iz posljednjih dostupnih podataka vidljivo je da se trend smanjivanja inflacije proizvođačkih cijena hrane, koji je prisutan od početka 2023., nastavio te se ona u siječnju 2024. spustila na 1,3 posto, što je za 14,3 postotnih bodova manje u usporedbi sa siječnjem 2023. Trend znatnog usporavanja godišnjeg rasta cijena bilježe i proizvođačke cijene intermedijarnih dobara i trajnih potrošnih dobara”, stoji u komentaru HNB-a o kretanju inflacije u veljači.

Pad stope inflacije na 3,5 posto ove godine u odnosu na prošlu očekuje i Hrvoje Stojić. U analizi objavljenoj u HUP-ovom Fokusu tjedna, upozorava da će inflacija u Hrvatskoj i dalje biti viša od prosječne u europodručju, a koja bi trebala biti na razini od oko 2,3 posto. Višu stopu inflacije u Hrvatskoj u odnosu na 2,6 posto u eurozoni, Stojić obrazlaže relativno snažnijim rastom cijena usluga.

“Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih ove godine od oko 6 posto, otprilike tri puta više u odnosu na prosjek euro područja, što je naročito podržano povećanjem mase plaća iz državnog proračuna za rekordnih 32 posto te minimalne plaće za 20 posto, kao i kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima. Spomenuto podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena”, navodi Stojić.

Rizik rasta plaća
Hoće li stoga rast plaća biti glavni razlog zadržavanja inflacije i u ovoj godini na razini višoj od dva posto, a na koju cilja Europska središnja banka? Stavovi se ekonomista po tom pitanju razlikuju. Jedni tvrde da će povišice koje će sjesti na račun više od 240 tisuća državnih i javni službenika gurati inflaciju prema gore, dok drugi ističu da njezine stope više ovise o onima u eurozoni, gdje dolazi do smirivanja.

Ovima drugima ove se godine, za razliku od prošle, pridružuje i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Za razliku od HUP-a, Vujčić očekuje da će rast plaća ove godine pasti na 3,6 posto (s lanjskih 6 posto) pa njihov utjecaj na inflaciju ne bi trebao biti značajan. Ne treba zaboraviti da su predstavnici HNB-a prošle godine pozivali poslodavce da ne povećavaju plaće kako ne bi “potpirivali” inflaciju.

Inflacija cijena energije u veljači se povećala na 1,2 posto, (s –0,1% u siječnju), što ponajviše odražava poskupljenje naftnih derivata, a inflacija cijena usluga povećala se na 7,8 posto sa 7,4 posto u siječnju. U veljači se nastavio trend usporavanja inflacije cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) i industrijskih proizvoda pa je inflacija cijena hrane usporila na 5,6 posto sa 6,2 posto u siječnju.