Iako su energetski šokovi nešto čemu globalno periodično svjedočimo čitavo stoljeće, situacija s poremećajima na energetskom tržištu uslijed rata u Ukrajini sada su pitanje energetske samodostatnosti, kako nacionalnih, tako i na razini kompanija i samih građana,podigle na posve novu razinu.

Zbog toga su nove investicije u energetske potencijale, osobito one decentralizirane i obnovljive, postale ne samo pitanje zelene tranzicije i konkurentnosti, već u velikoj mjeri i same egzistencije mnogih kompanija i samog gospodarstva.

Vlastita elektrana, bilo da se radi o tehnologiji vjetra, sunca, biomase ili bioplina, danas dobiva dodatno na važnosti zbog činjenice da su cijene električne energije toliko visoke da uvelike premašuju premijske cijene koje je godinama garantirala država kroz svoje poticaje za struju iz OIE.

Zbog toga je jučerašnja objava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o puštanju u proceduru javnog savjetovanja “Poziva za dodjelu sredstava Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu” značajan.

Projekt će biti financiran sredstvima Modernizacijskog fonda, koji je kanal Europske unije za trenutno sedam slabije razvijenih zemalja EU da ubrzaju energetsku tranziciju, s ukupno 60 milijuna eura. Očekuje se da bi temeljem ovog natječaja trebalo biti instaliran kapacitet od 80 megavata (MW) novih energetskih kapaciteta, ali i 20 MW skladišta energije.

U konačnici bi se ovime trebalo uštedjeti 140.000 MWh energije godišnje iz postojećih izvora te ujedno smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za više od 60.000 tona CO2 godišnje. Najveća alokacija je namijenjena za fotonaponske elektrane i to čak 50 milijuna eura, a po pet milijuna eura ići će za elektrane na biomasu te bioplinske elektrane.

Najniža potpora koja poduzetnicima koji zadovolje kriterije može biti isplaćena je 100.000 eura, a najviša dva milijuna eura po projektu. Udio potpore u ukupnoj investiciji ovisit će o razvijenosti područja na kojem se energetski projekt razvija te o veličini poduzeća.

Najveća moguća potpora je 80 posto vrijednosti ukupne investicije – za mikro i mala poduzeća u regiji Panonska Hrvatska, a najmanja 35 posto – za velike tvrtke u Zagrebu. Tvrtke kojima se ove potpore odobre će imati maksimalno 24 mjeseca za realizaciju svojih sunčanih elektrana te 36 mjeseci za izgradnju postrojenja na biomasu ili elektrane na bioplin.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Vlasnik Solvisa Stjepan Talan/DAVORIN VISNJIć/PIXSELL

Stupanj korisnog djelovanja
Projekti sunčanih elektrana morat će imati stupanj korisnog djelovanja fotonaponskih modula od najmanje 20%. Elektrane na biomasu, u skladu s glavnim projektom, moraju imati stupanj korisnog djelovanja toplinske energije u postrojenju od najmanje 50% te najmanje 30% biomase mora biti osigurano iz ostataka proizvodnog procesa prijavitelja.

Elektranama na bioplin stupanj korisnog djelovanja toplinske energije u postrojenju može iznositi najmanje 50% te moraju biti zadovoljeni uvjet za proizvodna postrojenja sa zatvorenim spremnikom digestata – maseni udio tekućeg i krutog gnoja ili biootpada mora iznositi najmanje 70%, odnosno maseni udio sirovina dobivenih siliranjem žitarica, livadnih trava ili drugih poljoprivrednih ili energetskih usjeva ne može biti veći od 30% masenog udjela u supstratu na godišnjoj razini.

Javna rasprava o “Pozivu za dodjelu sredstava Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu” traje do 26. siječnja, a do 31. siječnja se očekuje i konačna objava izvješća nakon čega će se ići i u raspisivanje natječaja.

Prvog dana javne rasprave o ovom prijedlogu još nije bilo nikakvih javnih komentara niti prigovora na njega. Vjerojatno u Hrvatskoj nema proizvođačke tvrtke koje ne razmišlja o investiciju u vlastitu, uglavnom fotonaponsku, elektranu i koja na neki način već u to nije krenula. Stoga je za očekivati da će natječaj biti “vatren” s velikim brojem prijava, a zbog ograničenog fonda i s velikim brojem nezadovoljnika koji neće uspjeti dobiti poticaj.

S druge strane, projektu se raduje i veliki broj domaćih tvrtki koje se bave proizvodnjom i instalacijom energetske opreme. Tu je, prije svega, varaždinski Solvis jedan od najznačajnijih hrvatskih proizvođača fotonaponske tehnologije, a svoju globalnu prepoznatljivost duguje američkom tehnološkom gigantu Googleu kojem je isporučio fotonaponske panele za njihovo novo sjedište u Kaliforniji.

Stjepan Talan, vlasnik i direktor Solvisa, kaže nam da je potražnja za sunčanim elektranama od početka energetske krize prije godinu dana enormna te da se već sad njihovi rokovi isporuke mjere u dvoznamenkastim mjesecima, ako ne i godinama.

Pretrpani poslom
”Pozdravljam ovaj i svaki slični natječaj, jer je dobro da se radi na ovakvim tehnologijama zelene energije. Mi smo trenutno pretrpani poslom, no naravno da se dobrom organizacijom i kvalitetnom logistikom može u nekim prihvatljivim rokovima zadovoljiti svaka potražnja.

Na globalnom tržištu ima dovoljno opreme koja se može nabaviti i u suradnju s domaćim tvrtkama instalirati. Nismo jedini igrač na tržištu te sam siguran da će svi koji žele investirati u svoju sunčanu elektranu to i realizirati”, kazao nam je Talan.