U Europskoj uniji proračunima država članica godišnje “izmakne” 134 milijarde eura prihoda od PDV-a, pokazuje najnovije izvješće Europske komisije o PDV jazu.

Iako se u odnosu na izvješća prethodnih pet-šest godina raskorak između stvarno naplaćenog i očekivanog PDV-a smanjuje, u Komisiji kažu kako “ovogodišnje brojke, za 2019., odgovaraju gubitku više od 4000 eura po sekundi”, a procijenjeni gubitak uspoređuju i s vrijednošću brze željezničke pruge od Porta do Tallina.

Iako se u takvim upozorenjima ponajviše cilja na važnost suzbijanja prijevara i utaja s PDV-om, porezni jaz odražava i razne doskočice u izbjegavanju poreza, administrativnu neučinkovitost, kao i gubitke PDV-a uslijed stečajeva i nesolventnosti.

U EK računaju i da će učinci pandemije zbog promjena u poreznim režimima i strukturama gospodarstava u pogledu trenda jaza PDV-a biti negativni, ali to će se pokazati tek u izvješću 2022. No, ono što u zadnjem u najmanju ruku iznenađuje su pokazatelji za Hrvatsku.

Ispada da smo šampioni EU u “hvatanju” PDV-a. Brojke kažu da je našim poreznim tijelima izmaklo samo 77 milijuna eura ili 580 milijuna kuna od očekivanih 55,6 milijardi kuna procijenjene ukupne porezne obveze za PDV u 2019.

To implicira porezni jaz od samo jedan posto, dok je prosjek na razini Unije nešto ispod devet..Petorku s najmanjim jazom čine još Švedska s 1,4 posto, Finska s 2,9 i Nizozemska sa 4,4 posto, ali i Cipar (2,7 posto). Najveći je u Rumunjskoj, čak 35%, a visokih 25% je i u Grčkoj.

U apsolutnim iznosima najviše PDV-a izmakne Italiji, više od 30 milijardi eura. Zanimljivo je da je u prethodnom izvješću Hrvatska bila na 7,4% ili više od 550 milijuna eura PDV jaza, pa je u ovogodišnjem članica s najvećim godišnjim pomakom (pad jaza za 6,3%), ispred Cipra, Grčke i Litve.

Jesu li domaći poreznici doista tako efikasni? Dio domaćih ekonomista vjeruje da su proteklih godina ostvareni određeni pomaci, ali im najniži PDV jaz u EU zvuči neuvjerljivo. Moguće objašnjenje vide u “metodološkim razlozima”, u prvom redu podcjenjenosti potencijala PDV-a i manjkave statistike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hrvatska se ubraja među zemlje s razmjerno velikim udjelom (15-ak posto) sive ekonomije u BDP-u, kažu, a kako je to zona koja se dobrim dijelom odražava na osobnu potrošnju, to im je nespojivo i s minimalnim poreznim jazom PDV-a.

U Poreznoj upravi pak ističu da postupak procjene PDV jaza u Hrvatskoj provodi Državni zavod za statistiku temeljem podataka koje prikuplja i dostavlja Porezna, te podataka iz ostalih izvora.

Kao dva glavna elementa za izračun poreznog jaza koriste se obračun osnovice za oporezivanje PDV-om (klasifikacija i izračun osobne potrošnje prema namjeni) i BDP izračun koji obuhvaća i određivanje vrijednosti utaje PDV-a po proizvodima i uslugama koje vrše prodavatelji robe ili pružatelji usluga.

Podcrtavaju i da se “iznosi obračuna osnovice za oporezivanje PDV-om i tablice na kojima se temelji izračun koriste nakon odobrenje od strane Komisije”. Zaključno, za objavljene rezultate za Hrvatsku kažu kako su rezultat aktivnosti Porezne uprave i učinkovite naplate.

Kako bilo, kad je riječ o naplati PDV-a prilično je izvjesno da će se ostvariti i rebalansom povećani plan prihoda za ovu godinu. Za porezni sustav koji je naglašeno orijentiran na oporezivanje potrošnje (od PDV-a dolazi 60-ak posto proračunskih prihoda od poreza), to je za javne financije jako važno. U prvih deset mjeseci naplaćeno je 46,3 milijarde kuna PDV-a, čak osam milijardi kuna više nego lani, ali i 300 milijuna više nego preklani.

Ostvariv plan za 2021.
Na razini cijele 2021. se, prema nedavnom rebalansu, očekuje 56 milijardi kuna PDV-a ili milijardu više nego u zadnjoj godini prije koronakrize, a uz dosadašnju dinamiku izgledno je da će se taj plan i ostvariti.

Kako su porezna rasterećenja trenutno na “timeoutu”, planovi za iduću godinu u vezi s PDV-om ponajprije odražavaju očekivana makroekonomska kretanja. Uz nastavak rasta osobne potrošnje, turističkih usluga i investicija, tu su i rashodi države za intermedijarnu potrošnju. Slijedom svega u 2022. godini tako se računa na 4,8 milijardi kuna više PDV-a nego ove godine; planom je zacrtano 60,8 milijardi.

”Što se tiče PDV-a, on nam nije toliko u fokusu”, nedvosmisleno je ovih dana poručio ministar financija Zdravko Marić. Vlada je sad usmjerenija na izravne poreze, kaže. Dodao je kako neizravni porezi daju velik obol proračunu.

Po udjelu tih poreza (PDV, trošarine) u BDP-u od oko 13 posto na samom smo vrhu u Europskoj uniji. U vezi sa sustavom PDV-a trenutno je na razini Unije otvoreno nekoliko tema različitog vremenskog horizonta.

Na prošlotjednom sastanku Vijeća Europske unije za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) postignut je kompromis o općem pristupu ažuriranju direktive o stopama PDV-a, čime će se omogućiti veća fleksibilnost u primjeni sniženih i nultih stopa.

Nova pravila očekuju se sredinom iduće godine, a uz ažuriran i osuvremenjen popis robe i usluga na koje će se moći primjenjivati snižene stope, postupno će se ukinuti povlašteno postupanje u odnosu na robu štetnu za okoliš. No, to je okvir o kojemu će se promišljati, kaže Marić.

Nešto ranije ove godine EU Parlament se u preporukama o reformi PDV-a založio za smjer kojim bi se postiglo i 71 milijardu eura poreznih ušteda na jazu PDV-a koji danas izmiče poreznim tijelima, a što bi uključivalo i uvođenje konačnog režima PDV-a i e-fakturiranja.

Kad je riječ o porezima, u idućim godinama općenito se izglednijim ili barem značajnijim čine novi porezni nameti. Uz okolišne, tu je i pitanje digitalnih poreza, a među otvorenim temama je i pitanje financijskih usluga i PDV-a.

Kraj pandemijskog režima
U međuvremenu, s početkom iduće godine u nekim članicama Europske unije, koje su zbog pandemije koronavirusa bile privremeno posegnule za sniženim stopama PDV-a za određene proizvode i usluge, prestaje taj privremeni režim (npr. za hotele i restorane u Austriji i Bugarskoj), dok su ga neke produljile (npr. Grčka do sredine 2022., a Irska do kraja rujna).

Slovačka pak od iduće godine za restorane i catering uvodi sniženu umjesto standardne stope (10 umjesto 20%), dok će zbog cjenovnih pritisaka Poljaci do kraja ožujka na struju, plin i gorivo umjesto opće stope od 23 posto plaćati PDV po stopi od pet odnosno osam posto.