Štednja građana u bankama i mirovinskim fondovima predstavlja vrlo velik potencijalni izvor financiranja poduzetničkih projekata koji bi mogli povećati gospodarsku aktivnost i konkurentnost, poručio je u utorak ministar financija Tomislav Ćorić, istaknuvši u tom kontekstu projekt Hrvatskog investicijskog računa (HIR), piše HRT.

Ćorić je to rekao na konferenciji „Tržišta kapitala – kako ojačati financijsku moć Europe i regije”, u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela, na kojoj je sudjelovao i slovenski ministar financija Andrej Šircelj.

RAST U AZIJI

Nafta iznad 110 dolara, tehnološki sektor podigao azijske burze

„Mi svakako želimo snažniju povezanost burzi u regiji jer smatramo da će naša gospodarstva i tvrtke na taj način biti konkurentniji u europskom, ali i širem svjetskom okružju”, rekao je Šircelj.

Prema Ćorićevim riječima, europsko gospodarstvo već se neko vrijeme suočava s problemom konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu, što je kratkoročno teško riješiti. Iz perspektive europskog gospodarstva, ali i manjih ekonomija poput hrvatske i slovenske, jedan od odgovora vidi u povećanju produktivnosti.

„Uvjereni smo da je povećanje konkurentnosti u Hrvatskoj moguće, no ono traži aktivaciju svih mogućih ‘džepova produktivnosti’ koji na razini jedne ekonomije postoje”, rekao je Ćorić, dodavši da takav prostor postoji u različitim sektorima, uključujući proizvodnju i administraciju.

Potrebno je, smatra, aktivirati i resurse koji gospodarstvu stoje na raspolaganju, među kojima je izdvojio štednju u bankama te imovinu u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Riječ je, kazao je, o desecima milijardi eura, a ključno je pitanje kako taj kapital aktivirati.

„Odnosno, kako ga dovesti u situaciju da, ‘uparen’ s poduzetničkom aktivnošću, proizvede dodatnu vrijednost za nacionalno gospodarstvo i njegovu konkurentnost”, istaknuo je.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

HIR bi trebao zaživjeti od početka 2027.

Ćorić je, govoreći o potrebi snažnijeg razvoja tržišta kapitala, podsjetio na izdanja „narodnih” vrijednosnih papira i inicijalne javne ponude dionica privatnih kompanija, kojih bi, prema njegovim očekivanjima, trebalo biti i u budućnosti.

Jedan od novih instrumenata trebao bi biti Hrvatski investicijski račun. Vladin prijedlog predviđa da HIR zaživi 1. siječnja 2027., no zakon još nije konačno donesen.

Hrvatski sabor krajem rujna prihvatio je zakonski prijedlog u prvom čitanju, nakon čega Vlada treba pripremiti konačni prijedlog.

HIR bi građanima trebao pojednostavniti dugoročno ulaganje u dionice, obveznice, investicijske fondove, ETF-ove i druge financijske instrumente uz porezne pogodnosti.

Ćorić vjeruje da bi taj model srednjoročno i dugoročno mogao pridonijeti preusmjeravanju dijela štednje građana koja se danas dominantno nalazi u bankama prema tržištu kapitala.

Podsjetio je i na inicijativu regionalnog povezivanja tržišta kapitala, u sklopu koje su ministarstva financija, regulatorna tijela i burze osam zemalja ranije potpisali memorandume o razumijevanju.

„Taj integracijski proces polako dobiva svoje konture i vjerujemo da ćemo u sljedećem razdoblju svjedočiti nekim pomacima u tom smjeru. Riječ je o osjetljivim stvarima i nije za očekivati da će se stvari dogoditi preko noći”, rekao je Ćorić.

Sa slovenskim kolegom na marginama konferencije održao je i bilateralni sastanak te inicirao okupljanje ministara zemalja potpisnica kako bi razgovarali o mogućnostima daljnjeg povezivanja tržišta.

Ćorić je podsjetio i na inicijativu Europske komisije o Uniji štednje i ulaganja, koju Hrvatska podržava kao jedan od načina jačanja konkurentnosti europskog gospodarstva.

Slovenija je također uključena u inicijativu regionalnog povezivanja burzi. Šircelj smatra da su pojedinačna tržišta manje konkurentna te da bi njihovo povezivanje moglo donijeti veći učinak.

Govoreći o zaostajanju Europe, posebno je istaknuo ulaganja u istraživanje i razvoj. Za veću konkurentnost, smatra, potrebno je smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje poduzeća te im olakšati financiranje na tržištu kapitala, umjesto dominantnog oslanjanja na bankovne kredite.

Gažić: Povijesna mjera za tržište kapitala

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić nazvala je HIR „povijesnom mjerom” za hrvatsko tržište kapitala te ocijenila da bi mogao potaknuti dodatne kompanije na izlazak na burzu.

Putem HIR-a građanima bi se trebalo olakšati ulaganje ne samo u dionice i obveznice nego i u investicijske fondove i druge financijske proizvode.

Upitana o najavljenom IPO-u Tommy Grupe, Gažić je rekla da očekuje uvrštenje dionica tog trgovačkog lanca na Zagrebačku burzu do kraja godine. S obzirom na najavljenu vrijednost izdanja od 200 milijuna eura, bio bi to najveći IPO na domaćem tržištu kapitala.

U Sloveniji već 17.000 investicijskih računa

Slovenija je svoj model individualnog investicijskog računa uvela u ožujku ove godine, a do sada ih je otvoreno oko 17.000.

Slovensko Ministarstvo financija upravo je uputilo u javnu raspravu prijedlog izmjena prema kojem bi se ukupni limit uplata na te račune povećao sa 150.000 na 300.000 eura.

Prema procjeni predsjednika Uprave Ljubljanske burze Marka Bombača, broj korisnika mogao bi u godinu dana dosegnuti oko 30.000.

Bombač je istaknuo i da se, za razliku od Hrvatske, na slovenskoj burzi tijekom 36 godina još nije dogodio „nijedan pravi IPO”, a prvi tek predstoji.

Kao važnu hrvatsku prednost za daljnji razvoj tržišta kapitala izdvojio je mirovinske fondove, koji raspolažu znatno većim kapitalom od slovenskih fondova.