Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.

Ekonomski analitičari Milan Deskar i Ivica Brkljača  složili su se kako je odluka S&P-a očekivana. Razlozi leže u značajnom poboljšanju fiskalne pozicije, povećanju fiskalnog prostora i boljih makroekonomskih pokazatelja.

“To se najbolje vidi iz kretanja spreada i CDS-a na hrvatske državne obveznice koji su u posljednjih godinu dana značajno smanjeni, što je već dovelo do pada dugoročnih prinosa na hrvatske državne obveznice na povijesni minimum”, rekao je Deskar za portal Prvi plan.

“Investitori u hrvatski dug su i prije službenih potvrda od strane kreditnih rejting agencija procijenili da se rizičnost Hrvatske smanjuje. Već neko vrijeme hrvatske obveznice nose osjetno niži prinos nego rumunjske, poljske ili mađarske obveznice, iako Hrvatska i dalje (i nakon ovog podizanja) jedina ima ne-investicijski rejting”, podsjeća Brkljača.

Na pitanje što viši kreditni rejting znači za poduzeća, a što za građane, Deskar kaže kako premija rizika ima značajan utjecaj na trošak zaduživanja privatnog sektora.

“Ona nije toliko izražena u sektoru kućanstava, ali je za sektor poduzeća vrlo važna jer se pokazalo da se kretanje CDS-a značajno prelijeva na kamatne stope poduzećima”, rekao je Deskar.

Brkljača ističe kako će upravo to smanjenje premije rizika, koja se ugrađuje u cijenu zaduživanja, omogućiti da kamatne stope na kredite građanstvu i poduzećima u Hrvatskoj duže vrijeme ostanu niske, čak i kad Europska centralna banka (ECB) krene sa zaoštravanjem monetarne politike kao što to već duže vrijeme radi američki FED.

Što, dakle, podizanje rejtinga znači za građane? Zasad ništa, ali u roku od narednih 12 mjeseci, a pogotovo ako se Fitchu i S&P-u priključi i treća agencija Moody’s, može se očekivati nešto lakši pristup novcu uz nižu kamatu. To bi moglo postati važno u kontekstu očekivanog rasta kamatnih stopa u Europi i SAD-u te prelijevanja tog rasta u Hrvatsku.

Cijelu analizu pročitajte OVDJE.