Brojni obrtnici u svom širenju, pa i na planu izvoznih aktivnosti, pred važnim odlukama o ulaganjima u nove proizvodne projekte, postat će ‘taoci’ sistemskih ograničenja ako ih Vlada ne podrži.

Poluga financiranja iz vlastitog kapitala nije dostatna, dok s druge strane njih većina ne planira zaduživanje, tako da su projekti u ‘ladici’, i svi čekaju rasplet.

Kako bi ih uz vlastito učešće pogurali, među obrtnicima vlada velik interes za bespovratne financije injekcije iz EU fondova, i slijedom toga na ovu temu očekuju se razgovori Hrvatske obrtničke komore u Vladi.

Ključno je pitanje natječajni prag, kako ga s postojećih milijun kuna sniziti na 150.000 kn, čime bi se osigurao pristup velikom broju malih subjekata pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava.

Rezultati ankete HOK-a

Kroz Komorino istraživanje na uzorku od 1772 obrtnika iskristalizirala su se predviđena ulaganja u imovinu – od kupnje opreme i strojeva do rekonstrukcije i gradnje proizvodnih kapaciteta, u odnosu na koja je potrebno njihovo participiranje u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO).

Neslužbeno, na bazi vrijednosti projekata anketiranih, posrijedi je stavka od cca 100 milijuna eura, dok se računa da bi NPOO-om za ovu godinu predviđeni iznos bespovratnog novca bio u rasponu od 6 do 10 milijardi kuna, tj. kroz sedam godina oko šest milijardi eura.

U očekivanju odgovora na probleme ove skupina poduzetnika i Komorin prijedlog za savjetovanjem premijeru, termin za razgovor trenutno nemaju, no hoće li se u zajedničkom razgovoru s Vladom, sukladno nakanama ove inicijative predvođene prvim čovjekom HOK-a Dragutinom Ranogajcem, uspjeti doći do rješenja za obrtničke projekte, što bi se reflektiralo i na druge male subjekte, brzo će se vidjeti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Predvidiva ukupna vrijednost projekata, prema istraživanju, a kojima bi se obuhvatile potrebe većine obrtnika, iznosi od 150.000 do 750.000 kn.

Obrtnici su, tvrde, spremni odmah uložiti i vlastita sredstva kroz sufinanciranje projekata, no ističu da više od 73% anketiranih ne planira koristiti financijske instrumente.

Priprema dokumentacije

Zato HOK, kažu, i ulaže napore u pripremi dokumentacije u području izrade programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2021. – 2027.

Cilj je da se potrebe obrtnika adekvatno prepoznaju te da se i za njih osiguraju odgovarajući pozivi za dodjelu EU novca, što pretpostavlja intervenciju da se kriteriji snize na navedenih 150.000 kn.

I ranije su upozoravali kako je nužno prilagoditi uvjete natječaja obrtnicima, jer se prema Ranogajcu mora imati na umu da je “gospodarstvo otporno onoliko koliko su otporni najmanji subjekti”.

Ovaj pristup podržava ekonomist Ljubo Jurčić, ali uz upozorenje da bez sustavnog pristupa neće biti velike koristi. Kaže da treba izgraditi sustav koji proizvodi dodanu vrijednost, u kojem treba biti predviđena uloga obrtnika kojima, tvrdi, treba i injekcija za pokrivanje štete nastale blokadom zbog korone, kako bi sačuvali ekonomsku poziciju od prije pandemije te tako krenuli u razvoj s novom ekonomskom politikom i za to potrebnim novcem.