Gledamo li primjere 19 zemalja članica EU koje su prije nas uvele euro, učinak njegova uvođenja na stopu inflacije u godini ulaska u eurozonu kretao se u prosjeku 0,2 do 0,4 posto, podatak je koji je tijekom 2022. često ponavljao guverner Boris Vujčić.

Usto je redovito isticao i kako u HNB-u očekuju da će sam učinak uvođenja eura kod nas imati vrlo mali dodatni učinak na porast cijena. Hoće li na kraju i ispasti tako, tj. hoće li taj efekt na stopu inflacije 2023. biti u okvirima iskustava drugih članica?

Slike koje su obilježile prvi tjedan s eurom i buka nastala zbog poskupljenja koja se ne mogu pripisati tek zaokruživanju cijena nisu baš na tragu takvog ishoda, mada se na parcijalnim uvidima može govoriti tek o dojmovima.

Usto, tek je početak godine, a s prošlotjednom sjednicom Vlade stigao je i politički odgovor kojim se namjerava “disciplinirati” trgovce, ugostitelje i druge koji su s novom godinom podizali cijene.

Ubrzavanje aktivnosti
Na terenu je, primjerice, dvjestotinjak inspektora. Ali Vladin zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena (kako to definira Zakon o uvođenju eura) obuhvaća cijeli spektar nadležnih službi u pojačanim kontrolama s ciljem vraćanja neopravdano povećanih maloprodajnih cijena na razine od 31. prosinca.

Zaduženja u tom smislu dobili su i porezna i carinska uprava, HNB, Hanfa, HROTE, Agencija za obalni i linijski promet. Uz ostalo, Ministarstvu gospodarstva naloženo je da ubrza aktivnosti na izradi digitalne platforme koja će omogućiti potrošačima praćenje cijena roba i usluga na različitim prodajnim i uslužnim mjestima.

Ako se problem recentnih dizanja cijena svede na pitanje zaokruživanja, lako je moguće da će veliki trgovački lanci, koji su se prvi našli na udaru Vladinih prozivki i optužbi, ispasti manji “lovci u mutnom” od nekih drugih segmenata poslovnog sektora. Što god pokažu kontrole, pa i urode li vraćanjem cijena na one za Staru godinu, cijene hrane, primjerice, time bi i dalje bile 20-ak posto više nego prije godinu dana.

Neznatno manja godišnja stopa rasta bila je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića (koja u potrošačkoj košarici ima i najveći udjel) s krajem studenoga. Službeni podaci o inflaciji na kraju 2022. bit će poznati idući tjedan (17. siječnja), a cijene hrane u prosincu zacijelo će biti pod posebnom lupom.

No, valja reći da su hrana u Hrvatskoj i otprije skuplja u odnosu na većinu zemalja sličnog stupnja razvijenosti s kojima se obično uspoređujemo, a unazad nekoliko godina to vrijedi i za usporedbe sa Slovenijom.

Kritika inozemnih medija
I ukupna je inflacija u protekle dvije godine bila nešto viša od prosjeka Unije. Od 2020. potrošačke cijene u Hrvastskoj porasle su za neznatno manje od 20 posto.

Iako na razini EU dvogodišnji rast nije baš mnogo manji – u sedam članica on je bio ispod 15 posto – u osvrtima na ulazak Hrvatske u europodručje neki su inozemni mediji kritički odmak potencirali upravo pozivanjima na inflacijski kriterij. Domaćim kroničarima euro i inflacija uglavnom su zanimljiviji kroz prizmu plaća, životnog standarda i konkurentnosti.

U odnosu na ta pitanja gungula oko konverzijske inflacije brzo će proći. Još godinu-dvije tu i tamo će se raspravljati o tome je li utjecaj konverzije na ukupnu inflaciju bio nalik ogromnom vašaru pohlepe, ili je bio nešto veći od očekivanja, ili ipak u skladu s očekivanjima do 0,5 posto, u najnovijem osvrtu na recentnu buku oko cijena i eura ističe Ekonomski lab Velimira Šonje.

“Bojim se da se neće dovoljno raspravljati o onome što je na dugi rok jedino bitno: kako ojačati konkurenciju (poduzetništvo) i osnažiti potrošače kako bi oni svojim suverenim odlukama postigli ono što im je glavni interes – glas za one koji nude kvalitetu po najpovoljnijoj cijeni”, zaključuje.