Rad cijelog hrvatskog mirovinskog sustava ovisi o jednom računalu na kojem se nalaze svi ključni podaci o umirovljenicima, a taj sustav se može koristiti samo ako umirovljenici svake godine od svojih penzija jednoj kompaniji isplate milijun dolara za softverske licencije.

Vlada je, naime, uz takvo objašnjenje na svojoj nedavnoj, 173. sjednici pod točkom 22., dala zeleno svjetlo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) da s tvrtkom IBM World Trade Corporation iz SAD-a potpiše novi ugovor o jednogodišnjem najmu IBM-ovog operativnog sustava i drugog softvera te kompanije.Ugovor traje od 1. svibnja ove do 30. travnja iduće godine i težak je 1,02 milijuna dolara."Daje se prethodna suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za sklapanje Ugovora o najmu s IBM WTC", stoji u odluci koju potpisuje premijer Zoran Milanović.Za ugovor ne bi ni doznali da HZMO, po svom statutu, ne mora od Vlade tražiti odobrenje za sve ugovore vrednije od pet milijuna kuna.U HZMO-u su na naš upit potvrdili sadržaj i vrijednost ugovora. Tvrde da rade na tome da smanje ovisnost HZMO-a o samo jednoj tvrtci-proizvođaču tehnologije, ali da to traje.

Naime, danas se na praktički svako računalo može instalirati neki drugi softver, ne samo jeftiniji već i nerijetko i besplatan. No, prema informacijama iz branše, to u slučaju IBM-ovog računala u HZMO-u, model IBM zEnterprise 196, se ne može napraviti."Središnje računalo predstavlja značajnu investiciju i ne može se nabavljati 'preko noći', pa se tako ne može mijenjati niti softver za navedeno računalo", pojašnjavaju u HZMO-u. Potvrđuju i da to nije prvi takav softverski ugovor između HZMO-a i IBM-a. U Vladinoj odluci spominje se da je u lipnju 2008. godine sklopljen "IBM Ugovor s Kupcem – Offshore broj 70480238". Tada je HZMO nabavio novo, središnje računalo i počeo plaćati najam softvera. U 2009. godini najam IBM-ovog softvera stajao je umirovljenike 1,04 milijuna dolara, 2010. godine 1,05 milijuna dolara, 2011. godine za 10 mjeseci korištenja 863,9 tisuća dolara.

U 2012. najam softvera je bio 1,03 milijuna dolara, a lani za 11 mjeseci 909,6 tisuća dolara. Iako se takvi poslovi sklapaju izravno s proizvođačem, često bez prethodne objave i s ukupno jednom ponudom, potpuno su legalni zbog zakonske rupe. U HZMO-u zato tumače da nabavku softvera s IBM-om ne rade "izravnom pogodbom" već u skladu s člankom 28. stavkom 2. točkom 2. Zakona o javnoj nabavi."Radi o postupku javne nabave koji je potpuno transparentan i na zakonu utemeljen a primjenjuje se 'kada zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt'", odgovaraju iz HZMO-a.

Potkrepljuju to navodom da je IBM sam sebi "priložio potvrdu o ekskluzivitetu pružanja predmetne usluge".U IBM-u su nas za sva pitanja oko ovog posla uputili na HZMO. Tamo pak ističu da imaju strategiju razvoja IT-a po kojoj su isplanirali i prelazak na druge tehnologije. No, ističu da je uvjet da se osigura siguran rad postojećih korisnika IT sustava."Samostalno je razvijeno niz aplikacija na tehnologijama otvorenog koda, a u okviru reformskih mjera Vlade i planirane suradnje s tvrtkom APIS IT razmatra se mogućnost prelaska na te druge tehnologije", odgovaraju iz HZMO-a.Jedan izvor blizak Vladi navodi da upravo zbog ovakvih slučajeva planiraju otkupiti preostalih 49 posto tvrtke APIS IT od Grada Zagreba i zatim ju pretvoriti u IT odjel države.
 

"Cilj je konsolidirati IT kapacitete u državi kako bi se napravile uštede", kaže izvor.Dodaje da je korak u tom smjeru činjenica sa je Sabor u utorak usvojio Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi po kojem HZMO, kao i drugi zavodi, agencije i ministarstva u iduća tri mjeseca moraju predati plan kako će svoje IT sustave uskladiti s Vladinim planom da pređe na računarstvo u oblaku."To nije samo deklarativno, jer sad su povrh svega ministarstva, zavodi i druga državna tjela obvezna u idućih šest mjeseci predati Vladi popis svih IT projekata koje su završili, koje provode ili ih planiraju pa će slični slučajevi postati vidljivi", zaključuje izvor. 

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah